Zašto se prsten pape Franje mora uništiti nakon njegove smrti?

Ime je dobio po svetom Petru, koji je prema katoličkoj predaji bio ribar i prvi papa. Papa Franjo ga je nosio na svečanim događanjima tijekom 12 godina pontifikata. Mnogi su vjernici ljubili taj prsten, a izazvao je i polemike zbog higijene.

Nakon papine smrti, prema tradiciji, pečatni prsten bit će uništen ili barem oštećen unutar vatikanskih zidina.

Zašto se prsten mora uništiti?

Ova praksa ima i praktičnu svrhu. Ribarski prsten i privjesak zvan bula tradicionalno su služili kao službeni pečati za papina pisma i dokumente. Svaki bi novi papa dobio svoj prsten i pečat, a kako bi se spriječile krivotvorine nakon papine smrti, oba bi bila simbolično uništena udarcima čekića. Od 1521. do 2013. to je bila uobičajena procedura. "To je jednako oduzimanju informacija o pristupu s profila društvenih medija", rekao je Christopher Lamb, dopisnik CNN-a iz Vatikana. “Cilj je bio spriječiti krivotvoritelje da koriste krivotvorene pečate”, dodao je.
Prema običaju, kardinal komornik – visoki kardinal zadužen za upravljanje prijelaznim razdobljem – obavlja uništavanje prstena i pečata pred Zborom kardinala nakon objave papine smrti. Ova praksa nastavila se i nakon što su prsten i bulla prestali služiti kao službeni pečati (njihovu je funkciju sredinom 19. stoljeća preuzeo pečatni štambilj). No kad je papa Benedikt XVI. postao prvi papa u šest stoljeća koji je abdicirao, uspostavljena je nova praksa: umjesto uništavanja, u površinu prstena urezan je duboki križ, prenosi Index.

"Mislim da se s vremenom pojavilo mišljenje da uništavanje prstena više nije nužno", rekao je Lamb sugerirajući kako je mogućnost da netko pokuša krivotvoriti papin pečat postajala sve manja. Očekuje se da će aktualni komornik, irski kardinal Kevin Joseph Farrell, kojeg je papa Franjo imenovao 2023., slijediti istu praksu i oštetiti prsten prije održavanja konklave, procesa izbora novog pape.

Poljubiti ili ne poljubiti prsten

Iako je duboko simboličan i povezan s papinskim autoritetom, značenje Ribarova prstena razlikovalo se od pape do pape. Papa Franjo u tom se smislu razlikovao od svojih prethodnika. Neki pape, poput Benedikta XVI., nosili su prsten svakodnevno, dok je Ivan Pavao II. često nosio zamjenski prsten ili križ u obliku prstena.

Franjo je bio negdje između – Ribarov prsten nosio je na svečanim događanjima, dok je u svakodnevnim prilikama nosio jednostavni srebrni prsten koji je nosio još kao kardinal.

Bilo je i nagađanja da mu nije bilo ugodno kad su mu ljudi pokušavali poljubiti ruku. Početkom 2019. snimljen je kako više puta povlači ruku dok su vjernici pokušavali poljubiti prsten, a iz Vatikana je naknadno poručeno da je to učinio kako bi smanjio širenje zaraza. Prema Lambu, papa Franjo uvijek je volio izravno pristupiti ljudima rukovanjem ili zagrljajem, osobito onima u nevolji, i nije očekivao da mu se ljudi klanjaju ili ljube ruku pri susretu.

"Reciklirani" prsten

Ribarovi prsteni razlikovali su se kroz stoljeća. Većina prikazuje svetog Petra s ključevima Svete Stolice – simbol trenutka kad su mu predana "nebeska vrata" – no osim toga, dizajn im nije strogo propisan. Često su odražavali modne trendove tog doba ili osobni duh određenog pape.
Prsten zlatari obično ručno izrađuju za novog papu, ali Franjo je i tu prekršio tradiciju. U skladu sa svojom skromnošću, odlučio je ne izrađivati novi prsten, već je "posudio" onaj koji je nekoć pripadao tajniku Pavla VI., izjavio je Lamb.

Taj takozvani naslijeđeni prsten nekoć je pripadao nadbiskupu Pasqualeu Macchiju, tajniku Pavla VI., koji je preminuo 2006. Prsten je izrađen od posrebrenog zlata, a ne od čistog.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok