Visinska bolest: Uzrok, simptomi i kako ju spriječiti da vam ugrozi život

Lifestyle 26. sij 202115:37 0 komentara
Pixabay/Ilustracija

Visinska bolest naziva se još planinska ili andska bolest, a radi se o poremećaju koji nastaje kod osoba koje borave na nadmorskim visinama iznad 2 500 metara ili se brzo penju na tu visinu.

Bolest nastaje kada se tijelo ne uspije prilagoditi smanjenom tlaku zraka, ali i smanjenim koncentracijama plinova u visinama, a za posljedicu tijelo ne dobiva dovoljno kisika i dolazi do reakcije. Ova bolest najčešće se javlja kod skijanja ili planinarenja.

Što uzrokuje visinsku bolest?

Nagla promjena u tlaku zraku i razini kisika kod penjanja na visoke nadmorske visine uzrokuje visinsku bolest. Do ovoga dolazi jer kod manje količine kisika u krvi, srcu i plućima je teže raditi. To onda ubrzava puls i disanje te se proizvodi više crvenih krvnih stanica kako bi tijelo moglo dobiti više kisika. Visinska bolest može se dogoditi bilo kome bez obzira na kondiciju i izdržljivost.

Koji su simptomi visinske bolesti?

Simptomi se mogu pojaviti u dišnom, živčanom, mišićnom, krvožilnom i probavnom sustavu. Kod nekih će biti blaži, dok će kod nekih ljudi izazvati veće probleme. Svi mogu imati visinsku bolest, dok su u posebnoj opasnosti ljudi s bolestima pluća ili srca, oni koji su prije imali visinsku bolest i trudnice.

Neki od najčešćih simptoma blaže visinske bolesti, koja se naziva i akutna visinska bolest su: glavobolja, vrtoglavica, gubitak apetita, nesanica, umor i mučnina, a može doći i do povraćanja. Simptomi se pojavljuju 12 do 24 sata nakon dolaska na višu nadmorsku visinu. Nestaju dan ili dva dana nakon što se tijelo privikne ili nakon što se osoba spusti. Ovakva vrsta visinske bolesti je bezopasna i događa se većini ljudi koja se penje na više nadmorske visine. Kronična visinska bolest javlja se kod ljudi koji provode dulje vremena ili žive na visokim nadmorskim visinama.

Simptomi umjerene visinske bolesti su nešto ozbiljniji i s vremenom se samo pogoršavaju. Oni uključuju slabost, kratkoću daha, probleme s koordinacijom i hodanjem, pritisak u prsima te probleme pri izvođenju svakodnevnih aktivnosti. Simptomi teškog oblika visinske bolesti su slični simptomima umjerene visinske bolesti, ali su češći i intenzivniji. Nemogućnost hodanja, kratkoća daha koja traje i za vrijeme odmora, zbunjenost, pojava tekućine u plućima ili mozgu. Ovdje je važno što prije doći u nizinu i potražiti liječničku pomoć.

Postoje li komplikacije visinske bolesti?

Kao reakcija na visoke nadmorske visine može se pojaviti i opasno stanje nazvano visinski edem mozga koji se prepoznaje po glavoboljama, pospanosti, gubitku koordinacije, halucinacijama i komi.

Do ovoga dolazi kada se u mozgu nakupi višak tekućine, mozak nabubri i prestane pravilno raditi. Drugo opasno stanje je visinski edem pluća koji nastaje češće kod muškaraca nego kod žena. Glavni simptomi su kratak dah, suhi kašalj, krvavi ispljuvak, ubrzani otkucaji srca, a može doći i do kome, dok on nastaje kada tekućina uđe u pluća.

Može li se ikako spriječiti?

Visinska bolest može se izbjeći ako se sporo penjete na više nadmorske visine. Ovako će se tijelo prilagoditi na promjene u tlaku i promjene u razini kisika. Preporuča se i stati na pola puta i odmoriti ili čak prespavati te onda idući dan nastaviti dalje.

Važno je cijelo vrijeme piti puno tekućine jer hiperventilacija na suhom zraku na visini povećava opasnost od dehidracije koja može samo pogoršati simptome. Osim toga, potrebno je paziti i na prehranu te unositi razgradive ugljikohidrate.

Kako se dijagnosticira i liječi visinska bolest?

Visinsku bolest će najčešće prepoznati iskusniji planinari, dok se liječniku treba obratiti kada se simptomi ne povlače. Važno je pratiti simptome i reagirati što prije kada se pogoršaju. Liječnik može pregledati pluća stetoskopom, ali i tražiti dodatne pretrage kao što su rendgen pluća ili CT i magnetsku rezonancu srca, kako bi vidio postoji li tekućina u ovim organima, odnosno je li se razvio visinski edem mozga ili visinski edem pluća.

Prije svega, važno je spustiti se s visoke nadmorske visine i mirovati. Kod glavobolje mogu pomoći lijekovi protiv bolova. Simptomi će nestati sami od sebe nakon dva dana. Nikako nemojte uzimati lijekove za spavanje ili alkohol koji mogu usporiti disanje, a to može biti opasno u područjima gdje je razina kisika smanjena. U težim slučajevima bit će potrebno liječenje primjenom kisika ili čak pomoću hiperbarične komora gdje se udiše čisti medicinski kisik preko maske.

Zaključak

Dakle, visinska bolest se javlja kod planinarenja ili skijanja, odnosno kod dolaska na visoke nadmorske visine bez prethodne pripreme. Važno je kod odlaska na visoke nadmorske visine, napraviti pauzu kako bi se tijelo pripremilo za promjene i ne smije se zaboraviti piti puno tekućine. Osim umjerenih simptoma visinske bolesti, može doći i do komplikacija i pojave tekućine u mozgu ili plućima. Ipak, umjereni oblici visinske bolesti najčešće ne izazivaju probleme i nestaju sami od sebe nakon otprilike tri dana.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!