Prema psihologu i voditelju podcasta The Daily Helpin dr. Richardu Shuster, kad naš tim pobjeđuje ili igra dobro, mozak nam, kao i u drugim ugodnim situacijama, počinje otpuštati neurotransmiter dopamin, zaslužan za regulaciju centara za nagrađivanje i zadovoljstvo.
Suprotno tome, kada naša momčad igra loše ili gubi, mozak proizvodi kortizol, hormon koji nastaje u nadbubrežnim žlijezdama i koji se proizvodi kad smo pod stresom.
“Ili još gore, osim kortizola mozak može početi proizvoditi manje serotonina, što vodi do izraženih osjećaja ljutnje i depresije”, kaže Shuster.
“Budući da naše tijelo uvijek teži tome da slijedi naše mentalno stanje, kada prije ili tijekom igre osjetite tjeskobu, vjerojatno ju niste umislili”, kaže profesor komunikacije na Manhattan Collegeu dr. Michael Grabowski.
Naime nekoliko je studija, napominje on, pokazalo da sportski navijači mogu uoči velike utakmice, osjećati intenzivnu tjeskobu, baš kao i sami igrači. Razlog za to su, objasnio je, neuroni koji se nazivaju zrcalni neuroni, a koji nam jednostavno rečeno pomažu da se stavimo ‘u tuđu kožu’ i zamislimo kroz što netko drugi prolazi u određenom trenutku.
“Ti su osjećaji pojačani kada gledamo igrača ili momčad čiji smo navijači” kaže Grabowski. I premda ne možemo osjetiti nazdovoljstvo kad promaše gol koliko i oni sami; kao ni sreću koliku osjećaju kad ga zabiju; zahvaljujući tim neuronima možemo u nekoj mjeri iskusiti igru u kojoj zapravo ne sudjelujemo. Osim toga, kaže liječnik, gledanje nogometa može na nas utjecati i tako da ubrzava otkucaje srca do razina koje se povezuju s intenzivnom tjelovježbom, a kad naš tim dobiva, možemo osjetiti i tzv. ekscitacijsko stanje.
“Ako vaša reprezentacija pobijedi na utakmici u ponedjeljak navečer, u utorak ujutro ćete vjerojatno biti jako iscrpljeni, zbog povećane proizvodnje hormona adrenalina”, rekao je za NBC dr. Jason D. Hanks. Naime kada smo pod stresom ili nervozni, kaže, iz nadbubrežnih se žlijezda luči adrenalin; srce počinje brže kucati, krvni tlak raste, a krv se preusmjerava prema najvažnijim dijelovima tijela kao što su srce i mišići, dok drugi i manje važni organi, poput probavnog sustava, zatvaraju dotok krvi, što dovodi do osjećaja ‘leptirića’ u želucu”, objasnio je.
Tako su prema nedavnoj studiji u Canadian Journal of Cardiology i navijači profesionalne hokejaške lige imali značajno povišen broj otkucaja srca, čak jednak broju otkucaja pri intenzivnom vježbanju, a isto je naravno i za nogometne navijače, piše Večernji list.
“To, u kombinaciji s povećanim stresom, možda i nije problem za mlađu i zdravu osobu, no može biti opasno za nekog kronično bolesnog ili za pretilu osobu”, ističe liječnik. “Takvi su ljudi tijekom utakmica omiljenog im kluba ili reprezentacije izloženi značajno većem riziku od moždanog ili srčanog udara nego inače”, zaključuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
#related-news_0
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!