Iako vjeruju kako su za probleme najveće društvene mreže svijeta odgovorni tehnički problemi zbog ljudskih pogrešaka, domaći stručnjaci ne isključuju ni mogućnost hakerskih i terorističkih napada
Nakon najvećeg ispada iz sustava u povijesti, zabilježenog prije nešto više od mjesec dana, Facebook i aplikacije u njegovom vlasništvu ponovno su tijekom proteklog vikenda bile neko vrijeme nedostupne dijelu korisnika u Europi, Maleziji i dijelovima Sjedinjenih Država.
U međuvremenu je bilo i manjih problema s pojedinim aplikacijama, poput primjerice Messengera. Iz najveće društvene mreže svijeta zasad se još nisu oglasili o mogućim uzrocima novog ispada.
Incident u ožujku pripisan je pogrešnoj konfiguraciji web poslužitelja, što je obrazloženje za kojim su u Facebooku posezali u više navrata dosad.
Kako je moguće da globalno prisutna tehnološka platforma aktivna već 15 godina tako često se hrva s tehničkim problemima zbog kojih su njene usluge u potpunosti ili djelomično nedostupne korisnicima? Je li moguće kako nije riječ o pukim ljudskim pogreškama već posljedicama nečijeg zlonamjernog djelovanja? Pitali smo domaće stručnjake što misle o tome.
Dovoljna je jedna pogreška
‘Ponekad promjene u konfiguraciji koje možda funkcioniraju na testnoj okolini nisu primjenjive na produkcijsku sredinu te se prilikom instalacije te greške prošire po cijelom sustavu i tada cijeli sustav padne. Nema ništa osobito čudno u tome i tvrtke poput Facebooka nisu ništa manje ili više otporne na takve pogreške jer u konačnici se sve svede na jednog pojedinca koji je donio pogrešnu odluku’, rekao je tportaluMarko Rakar, stručnjak koji je dosad radio na brojnim složenim računalnim sustavima.
Facebook koristi farme web poslužitelja koje se sastoje od desetaka tisuća servera raspoređenih po cijelom nizu podatkovnih centara širom svijeta. U trenutku kad se proširi pogrešna konfiguracija koja dovede do ispada sustava, potrebno je identificirati problem, riješiti ga i potom pokrenuti ponovno postavljanje po sustavu, što ovisno o kompleksnosti sustava može trajati satima pa čak i danima.
‘Kad Facebook u produkciju pošalje neku novu značajku mi ne vidimo što se u pozadini događa ili koliko je vremena trebalo da ona nama postane vidljiva od trenutka kada je poslana u produkciju. S druge strane, ako sustav nije dostupan vrlo je jasno vidljivo koliko dugo traje da se greška ispravi i proširi na sustav.
Službeni odgovor je obično i točan, uvjeren je Rakar. ‘Kompanije te veličine si ne mogu dopustiti da ne izvjeste što se točno dogodilo zbog svoje odgovornosti prema korisnicima ali i investitorima. Moguće je da objašnjenje nije dovoljno detaljno ili da je pojednostavljeno, ali je teško za pretpostaviti da je netočno’, ustvrdio je.
Svaki servis ima trenutke kada je nedostupan. Sustavi su građeni kako bi bili jako otporni na pogreške i pojedinačne ispade. Ali, u konačnici sve je jako onoliko koliko i najslabija karika. Ta karika je možda poznata, a moguće je kako će tek biti pronađena, naglasio je Rakar.
Najveća slabost Facebooka (i sličnih servisa) je njegova kompleksnost koja u nekom trenutku postane veća od sposobnosti pojedinca da ju u cijelosti razumije. Tada se male, pojedinačne odluke mogu reflektirati na funkcioniranje i stabilnost cijelog sustava’, upozorio je Rakar.
Rakarovo mišljenje dijeli i stručnjak za računalnu sigurnost Alen Delić. ‘Kao i manji, veliki sustavi također prolaze procese povezivanja sustava, nadogradnji, promjene opreme i slično, pa tako nije nemoguće da za vrijeme takvih aktivnosti dođe do određenih problema.
Očekivalo bi se, dakako, da kontrole provedbi promjena budu napredne i da do ispada ne dolazi, posebno ako na umu imamo činjenicu kako svakom minutom kompanija takve vrste gubi novac ukoliko im servisi ne rade’, pojasnio je.
Ipak, dodao je, s obzirom na učestalost ovakvih situacija s aspekta informacijske sigurnosti zasigurno dolazi do pogrešaka, neovisno o tome radi li se o internim ili eksternim problemima.
‘U potpunosti je moguće da je Facebook metom napada. Mehanizmi obrane i sustavi redundancije očito do jedne razine rade, ali to će biti moguće sve dok takvi ispadi neće značajno utjecati na financijsku stabilnost kompanije i cijene dionica. Ipak, mišljenja sam kako još nismo došli do takvih crnih scenarija’, zaključio je Delić za tportal.
