Kineska inicijativa „Jedan pojas, jedan put” mora pri ulaganjima u zemlje u razvoju koristiti ekonomične nove tehnologije s niskim udjelom ugljika, a izbjegavati zastarjelu 'zagađujuću' tehnologiju kako bi osigurala ispunjenje globalnih klimatskih ciljeva, pokazalo je jedno međunarodno istraživanje.

Inicijativa „Jedan pojas, jedan put” obuhvaća 126 zemalja koje su zaslužne za 28 posto globalnih emisija štetnih plinova, no gledajući trenutni rast njihovih emisija, njihov udjel bi do 2050. godine mogao porasti do 66 posto, kaže specijalni savjetnik kineske središnje banke Ma Jun.

To bi značilo da bi globalne razine ugljika mogle dosegnuti gotovo dvostruko višu razinu nego je potrebno da se povećanje temperatura zadrži ispod dva celzijeva stupnja, što je glavni cilj pariškog sporazuma.

„Ako zemlje u ‘Jedan pojas, jedan put’ slijede povijesne obrasce rasta ugljika, možda će biti dovoljno da rezultira s 2,7 celzijevih stupnjeva, čak i ako se ostatak svijeta pridržava nivoa emisija od do dva stupnja”, stoji u izvješću.

Istraživanje su zajednički objavili kineski Tsinghua centar za financije i razvoj, koji pruža preporuke kreatorima mjera, londonska kompanija Vivid Economics i američka tvrtka Climate Works.

U istraživanju je procijenjeno da će biti potrebno „dekarbonizirati” više od 12.000 milijardi dolara infrastrukturnih investicija, te se stoga poziva na uvođenje zaštitnih mjera kako bi se osiguralo da postojeće nisko-ugljične tehnologije i prakse budu primijenjene u tim investicijima, iako to možda neće biti dovoljno za postizanje ciljeva do 2050. godine.

Inicijativa ‘Jedan pojas, jedan put’ je program koji vodi Peking, a koji ima za cilj jačanje gospodarske integracije kroz ulaganja u infrastrukturu i energetiku u Aziji i šire. Zemlje potpisnice predstavljaju otprilike četvrtinu globalnog gospodarstava.

Iako je Kina obećala dekarbonizirati svoj energetski sustav, nastavila je s odobravanjem i financiranjem projekata vezanih uz ugljen, te je uložila u prvoj polovini 2019. godine uložila milijardu dolara za financiranje projekata vezanih uz proizvodnju struje iz ugljena .

Prema istraživanju ekološke skupine Greenpeace, Kina je od 2014. godine također uložila u proizvodnju 67,9 gigvata energije iz ugljena u zemlje potpisnice spomenute inicijative, u usporedbi s 12,6 gigavata iz solarne i energije vjetra.

Visoki kineski dužnosnik za klimu Li Gao rekao je nedavno da Kina u načelu neće koristiti zastarjelu tehnologiju u inozemnim projektima, no da će u praksi to ovisiti o okolnostima i stvarnim standardima zemlje u koju ulažu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram