Filmaši i diskografi u dugogodišnjem su ratu s piratima koji je rezultirao gašenjem nekih od najpopularnijih piratskih stranica i uhićenjima 'kralja pirata' Kima Dotcoma (kojem, ako ga Novi Zeland izruči SAD-u, prijeti kazna dugogodišnjeg zatvora) i osnivača KickAss Torrenta Artema Vaulina.
Zbog kršenja autorskih prava u zatvoru su završili i osnivači vjerojatno najpopularnije piratske stranice na svijetu The Pirate Bay, a jednog od osnivača TPB-a Petera Sundea ovog tjedna gostuje i Danima komunikacija koji se održavaju u Rovinju.
Osim Dotcomova MegaUploada i KAT-a, ‘pale’ su i druge iznimno popularne piratske stranice poput BTjunkia, FileSonica, Hotfilea i isoHunta – u borbu protiv piratstva aktivnije se uključio i Google koji je prošle godine skinuo više od 900 milijuna linkova s piratskim sadržajem, a na udaru udruga za zaštitu autorskih prava, ali i policije našle su se i popularne stranice poput YouTube-MP3 putem koje se sadržaj može skinuti s YouTubea u mp3 format te Kodi, iznimno popularni player putem kojeg je moguće streamati različiti sadržaj – uključujući i piratski sadržaj, piše Zimo.
Sve veća i uspješnija borba organizacija za zaštitu autorskih prava s piratima i sve veći broj zahtjeva za gašenjem piratskih linkova nisu jedini razlozi koji bi trebali zabrinuti korisnike koji na piratskim stranicama skidaju ili streamaju sadržaj, već takvim korisnicima prijete i brojne druge opasnosti.
pročitajte još
Naime, prema istraživanju organizacije Digital Citizens Alliance koje je provedeno prošle godine, oko trideset posto stranica na kojima se nalazi piratski sadržaj poput filmova, emisija, serija, video igara, glazbe i slično sadrži malware.
Iz DCA upozoravaju kako piratske stranice nisu samo ilegalne, već su i iznimno opasne te pirati i kriminalci koriste ‘besplatan’, odnosno piratski sadržaj kao digitalne mamce s kojima privlače korisnike na svoje stranice. Šansa da će se vaše računalo zaraziti malwareom čak je 28 puta veća ako posjećujete stranice s piratskim sadržajem, napominju iz ove organizacije.
Samo jedan krivi klik dovoljan je da se na takvim stranicama pokupi malware i da računalo padne u ruke cyber kriminalaca koji onda imaju brojne opcije s kojima korisnicima mogu zagorčati život. Nakon instalacije malwarea na računala korisnika kriminalci mogu ukrasti osobne podatke s njega, špijunirati i snimati korisnike (i kasnije ih ucjenjivati tim snimkama), zaključati računala i tražiti novac za njihovo otključavanje, iskoristiti ih za DDoS napada na druga računala i servere, slanje spama i slično.
Komentirajući ove podatke za SAD, izvršni direktor Digital Citizens Alliancea Tom Galvin rekao je kako je samo u toj zemlji oko dvanaest milijuna ljudi izloženo malwareu na piratskim stranicama koje posjećuju, što je nazvao ‘cyber epidemijom’ zbog koje bi se trebali zabrinuti za dugoročnu sigurnost računala u Americi. Istraživanje vezano uz piratstvo koje je još ranije proveo IDC pokazalo je slične rezultate – postoji tridesetak posto šanse da ćete, ako posjetite piratske stranice, ‘pokupiti’ malware, pri čemu u ovoj kompaniji predviđaju kako će korisnici diljem svijeta potrošiti milijarde dolara identificirajući i popravljajući štetu nastalu od malwarea iz piratskog softvera.
‘Posljednjih godina piratski softver često se i namjerno koristi za širenje malwarea’, upozorili su na svom blogu sigurnosni stručnjaci iz Sophosa te su na primjeru The Pirate Baya objasnili jedan od načina na koji se računala mogu zaraziti malwareom. Prvi korak jest prikazati da neku datoteku, npr. film posjeduje i dijeli veliki broj korisnika kako bi se ta datoteka pojavila pri vrhu prilikom pretraživanja, odnosno kako bi se stekao dojam da je zaista riječ o pravom filmu – za umjetno povećanja broj korisnika, kriminalci se koriste ukradenim računima korisnika TPB-a.
Oni koji nasjednu na ovaj trik te skinu datoteku misleći da je, zbog velikog broja korisnika koji dijele tu datoteku zaista riječ o filmu kojeg su tražili, neće moći pokrenuti taj film te će dobiti poruku kako prvo moraju nadograditi ili downloadati softver. Uz to upozorenje pojavit će se i link na koji korisnici trebaju kliknuti, no klikom na taj link neće nadograditi softver, već će na svoje računalo preuzeti malware putem kojeg, kako je već spomenuto, kriminalci mogu špijunirati korisnike, zaključati im računala, krasti osobne podatke i slično – ovisno o vrsti malwarea koje zarazi računalo.
Sigurnosni stručnjaci često upozoravaju kako veliki broj korisnika ne poštuje neka od osnovnih pravila internetske sigurnosti i često je upravo to razlog zbog kojih hakeri provaljuju u njihove online račune, a računala su im zaražena malicioznim softverom.
Kako bi zaštitili mail račune i profile na društvenim mrežama potrebno je koristiti složene šifre (velika i mala slova, brojevi i znakove) te je za sve te račune i profile potrebno koristiti različita korisnička imena i lozinke kako hakeri, ako se dokopaju npr. lozinke s Gmaila, ne bi tu lozinku mogli iskoristiti i za pristup vašem Facebooku, Twitteru, Pinterestu, Dropboxu i drugim servisima.
Također, potrebno je biti oprezan i prilikom surfanja internetom i izbjegavati sumnjive stranice s npr. pornografijom i piratskim sadržajem na kojima možete pokupiti opasan malware, a uvijek je potrebno koristiti i posljednje verzije operativnih sustava i sigurnosnog softvera, piše Zimo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
