Globalno zatopljenje će za 15 posto premašiti najgora predviđanja UN-ovih stručnjaka, a temperatura će dotad porasti za 4 Celzijeva stupnja, što je puno više od granice od 2 Celzijeva stupnja koju su kao kritičnu postavili međunarodni stručnjaci za globalno zagrijavanje.

Patrick Brown i Ken Caldeira, klimatolozi s Instituta Carnegie na kalifornijskom sveučilištu Stanford izračunali su da će “globalno zatopljenje biti puno snažnije”, a rezultate istraživanja objavili su u časopisu Nature.

Brzina globalnog zagrijavanja je podcijenjena, zbog čega će biti vrlo teško ispuniti ciljeve što ih je 2015. postavilo 200 zemalja na sastanku u Parizu. Posrijedi je ograničenje porasta temperature na manje od 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

“Rezultati našeg istraživanja upućuju na to da će stabiliziranje globalne temperature zahtijevati još rigoroznije smanjenje emisije stakleničkih plinova nego što je bilo ranije izračunato”, upozorili su Brown i Caldeira.

UN je izvijestio da su sadašnja nastojanja vlada da ograniče emisije stakleničkih plinova preslaba da bi se postigli ciljevi zadani Pariškim sporazumom 2015.

“Dobra je vijest da znamo više o budućim klimatološkim zbivanjima, a loša, jako loša da će nam budućnost biti toplija nego što smo predvidjeli”, kaže profesor meterologije Sveučilišta Reading koji nije sudjelovao u studiji, William Collins.

Po jednom od pesimističnijih scenarija, po kojemu će emisija stakleničkih plinova i dalje rasti do 2100., temperatura bi mogla porasti za 4,8 Celzijevih stupnjeva u odnosu na 4,3 Celzijusa koliko je predviđeno na UN-ovu panelu stručnjaka održanom 2014.

“Ne postoji način kako zaustaviti globalno zatopljenje. Sve što se dosad dogodilo duboko je ukorijenjeno u klimatski sustav. Ne možemo emisiju štetnih plinova zaustaviti već sutra, no moramo usporiti klimatske promjene dovoljno da bismo bili sigurni da im se možemo što bezbolnije prilagoditi”, smatraju znanstvenici.

Od 2070. godine mogu se očekivati brojne ekstremne oluje, požari i nepodnošljivi toplinski udari.

Do 2100. godine naš će planet biti negdje između “malo toplijeg i puno toplijeg nego danas”, a razlika između malo toplijeg i puno toplijeg broji se u milijunima spašenih ljudskih života.