Posljednjih tjedana znanstvenici koji razvijaju cjepiva protiv covida-19, u više su navrata objavili da su nedovršena cjepiva isprobavali na sebi. Skupina znanstvenika iz Danske i iz SAD-a objavila je u "Scienceu" članak kojim dokazuje da su "sam svoj majstor cjepiva" pravno i etički sporna, a znanstveno štetna.
O problemu eksperimentiranja znanstvenika na sebi Scientific American pisao je već krajem kolovoza, potaknut tadašnjim najavama genetičara Georgea Churcha u laboratoriju na Harvardu, po kojima se imunološki odgovor čovjekovog organizma na jedno od cjepiva u razvoju, namjerava provjeravati i isprobavanjem na sebi.
VEZANE VIJESTI
Scientific American tada je naveo da u takvim slučajevima, osim problema sa zakonom, postoji i problem po kojem bi takvi istraživači, zbog nesistematičnosti, cjepivo mogli precijeniti ili previdjeti važne nuspojave.
Skupina znanstvenika sada u “Scienceu” potpisuje detaljnu analizu, čiji sažetak na svojim stranicama objavljuje upravo “Harvard”.
“Interes za ovakav pristup ‘sam svoj majstor’ dijelom potječe od vjerovanja da eksperimentiranje na sebi ne podliježe etičkim tijelima za ndzor poput američkog FDA. Takvo vjerovanje je pravno i činjenično netočno, a nesporazumi se mogu odraziti kroz važne javnozdravstvene posljedice”, navodi se u sažetku.
#related-news_0
Znanstvenici navode da svako skretanje od procedure ispitivanja cjepiva nadzorne agencije, u američkom slučaju FDA, dovodi do razvoja cjepiva upitne sigurnosti i učinkovitosti, što na kraju ugrožava javno zdravstvo i upućuje na snižavanje standarda:
“U dobu u kojem je toliko skepticizma prema cijepljenju i tijekom izrazito politizirane pandemije, to može potkopati povjerenje javnosti u sva cjepiva, bez obzira na to kako su ona doista razvijena.”
U konačnici, zaključuje se u članku sa “Sciencea”, etički problem ispitivanja cjepiva na ljudima ne odnosi se samo na druge, nego i na sebe. Scientific American je točno to obradio u povijesnom pregledu svog članka s kraja kolovoza.
Podsjetio je da samoeksperimentiranje potječe još s početka 20. stoljeća kada je Walter Reed provodio na Kubi istraživanja žute groznice, u koje su bili uključeni i članovi istraživačkog tima. Unatoč tome što je Reed sa suradnicima otkrio da žutu groznicu prenose komarci, što je imalo nemjerljiv značaj po javno zdravlje, nekoliko ispitanika je umrlo.
#related-news_0
Nobelovac Barry Marchall je 1984. progutao bakteriju kako bi dokazao da ona izaziva gastritis i ulcerozni kolitis.
No, bez obzira na neprocjenjiv doprinos tih znanstvenika, posebno posljednjih desetljeća i posebno u razvoju cjepiva, znanstvena zajednica ističe osnovni problem takvih pristupa:
“Eksperimentiranje na sebi može, primjerice, dovesti do toga da istraživači precijene mogućnost da je cjepivo djelotvorno ili da ne primijete nuspojave.”
Nasuprot tome stoje ispitivanja cjepiva na velikom uzorku i uz detaljno praćenje djelovanja i nuspojava.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi u dokumentu objavljenom u utorak da je trenutno u razvoju više od 200 cjepiva protiv covida-19, a odranije je poznato da su u razvoj cjepiva uključene 172 zemlje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
