Psihoterapeutkinja Mirjana Gavrić govorila je za N1 o izazovima s kojima se susreću roditelji prilikom odgoja djece u doba društvenih mreža, s posebnim naglaskom na izazove na društvenoj mreži TikTok.
Gavrić je kazala da je jedan od problema s kojima se roditelji suočavaju upravo ograničenje sati koje djeca provedu na internetu. Kako dodaje, pitaju se roditelji jesu li ispravne kazne, ali istraživanja pokazuju da i to djeca znaju zaobići.
VEZANE VIJESTI
“Čak imate i Screen Time na Appleu koji roditelji ograniče, oni znaju i to zaobići. Ako ništa, tu razvijaju vještine kritičkog mišljenja kako zaobići pravila. Međutim, ne možemo stvarno umanjiti važnost roditeljske uloge, samo sada razmišljamo na koji način je ta uloga adekvatna te kako nekontrolirati i zabranjivati kao način prevencije i da osiguramo da djeca nisu tu. Pokazalo se da to nije efikasno u toj mjeri iako trebaju postojati određena ograničenja”, navela je Gavrić.
U svemu ovome je ključan odnos koji roditelj gradi s djetetom, savjetuje Gavrić.
“I ako uvodimo okvire i zabrane, način na koji to radimo je jako važan. Dakle, bitne su pripreme, razgovori poput onoga da telefon prije spavanja nije dobar, kako to ostavlja posljedice na njihovu pažnju i utječe na njihove odnose s vršnjacima. Nije dovoljno reći “zato što sam tako rekla ili rekao” ili “dok si pod mojim krovom, slijedit ćeš moja pravila” iako se u momentu frustracije izgovaraju takve rečenice. Važno je graditi povjerenje da nam dijete ima naviku povjeravati se pa su veće šanse da će nam nešto reći ako se dogodi na internetu, a da ne idemo odmah u kažnjavajući modalitet”, pojasnila je psihoterapeutkinja.
Kako kaže, veoma je važno da roditelji modeliraju svoja ponašanja i emocije u smislu uzbuđenja i anksioznosti jer se sve to prenosi na djecu. Osim toga, mišljenja je i da odrasli trebaju kontrolirati i vrijeme i način na koji koriste internet jer na taj način daju primjer svojoj djeci.
“Jer ponekad je i korištenje interneta samo bijeg od nekih frustrirajućih situacija u životu pa ćemo otići mi ili djeca u neki drugi prostor. Taj prostor mi sada ne možemo zanemariti jer imamo generacije koje su odrasle uz telefon i koje su svaki dan tu, i apsolutno je nemoguće dovoditi djecu u situaciju da oni to ne žive jer žive, ali sada je samo do nas koliko smo mi dio tog života”, navela je Gavrić.
Zatim je navela podatak da roditelji pa i u BiH puno manje znaju o internetu, aplikacijama i sl, nego djeca.
“Tako su roditelji svjesni da nešto djeca rade, ali nisu uključeni u to. Preporuke su da roditelji imaju uvid u to što djeca rade bez kritizirajućeg stava da to nije dobro za njih. Sasvim je u redu da igraju nekakvu igricu s njima da imaju povezujuću aktivnost da se kasnije mogu razvijati osnove i za neki drugi dijalog jer nama je internet mjesto gdje djeca mogu ulaziti u opasnost i imamo djecu koja će jako teško odvojiti vrijeme i za neki obiteljski ručak i oni će to sve odraditi samo da se što prije vrate”, dodala je Gavrić.
Istaknula je da postoje dvije vrste zabrane i to ona fizička u smislu da roditelj djetetu oduzme telefon ili stave određene zabrane na aplikacijama.
“Drugi dio je psihološke namjere gdje roditelji, iako znamo da nije iz loše namjere, posramljuju djecu, galame na njih, na neki način ih omalovažavaju i psihološki stvaraju dodatni teret, ali se djeca vraćaju navikama i samo će depresivnost biti veća i oni će pronalaziti način da to sve sakriju. Imamo adolescente koji koriste sve aplikacije od TikToka pa nadalje. Procijenjeno je da 70 posto tinejdžera na svijetu imaju TikTok koji je dizajniran tako da ima beskrajno skrolanje i ako vi nemate uvid u to što djeca gledaju i pričate o tome koji su im interesi, onda mogu biti izloženi traumatskim iskustvima koja poslije ne mogu obraditi”, naglasila je Gavrić.
U svemu tome je ključno povjerenje, smatra naša sugovornica, pri čemu prije svega misli da je važno da roditelji primijete što njihova djeca prate na TikToku, kakvi su im interesi te da se i oni uključe kako bi na taj način održali komunikaciju i spriječili dijete da skriva određene informacije od njih.
“Postoje sada videi koji sugeriraju kakva današnja ljepota treba biti. To djevojčice prate i smatraju da je ljepota zapravo samo savršenstvo. Razgovore koje mi vodimo s djecom je o tome kakva je to ljepota, je li to realno, koji su to filteri korišteni te da se programi pogledaju. Samim time mi im postavljamo zadatak da propituju što im se servira na internetu generalno. To je prostor za učenje i kritičko ponašanje. Također, djeca što više provode vremena online, slabija su im prijateljstva i podrška u realnom svijetu. Veoma je važno napraviti balans o virtualnom i stvarnom”, poručila je Gavrić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!