Već više od desetljeća na tržištu droga pojavljuju se nove psihoaktivne supstance, čiji su efekti slični "tradicionalnim" ilegalnim drogama. Često su napravljene tako da se njihova struktura minimalno razlikuje – tek toliko da nisu uvrštene na liste zabranjenih droga. Takve supstance su vrlo dostupne i mogu se naručiti putem interneta, ali njihova upotreba je povezana s visokim rizikom. U Sloveniji je u posljednjih pet godina na listu zabranjenih droga uvršteno 111 novih psihoaktivnih supstanci.

Droge vjerojatno još nikada nisu bile tako dostupne kao danas. Kako je Alexis Goosdeel, direktor Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), rekao u Europskom izvještaju o drogama za 2022. godinu, situacija se može sažeti riječima “svugdje, sve, svi”. “Već poznate droge nikada nisu bile dostupnije, a nove moćne supstance nastavljaju se pojavljivati. Danas može biti droga gotovo sve što ima psihoaktivna svojstva jer su granice između dopuštenih i zabranjenih supstanci zamagljene”, upozorio je.

U izvještaju su naveli da se nova psihoaktivna supstanca pojavljuje na tržištu praktično svakog tjedna. 2021. godine su putem Europskog sistema ranog upozoravanja (EWS) prvi put izvještavali o 52 nove droge, a ukupan broj novih psihoaktivnih supstanci koje je pratio EMCDDA bio je 880.

Šta su nove psihoaktivne supstance?

Nove psihoaktivne supstance (NPS) su prema EMCDDA definirane kao supstance koje nisu obuhvaćene konvencijama Ujedinjenih naroda o psihotropnim supstancama, a koje mogu predstavljati sličnu prijetnju po javno zdravlje kao i one navedene u tim konvencijama. Neke od supstanci koje su ranije bile definirane kao NPS, kasnije su ipak preraspoređene pod međunarodnu kontrolu, ali za njih i dalje često koristimo termin nova psihoaktivna supstanca. Primjer je, recimo, mefedron.

U Nacionalnom forenzičkom laboratoriju su nam pokazali nove psihoaktivne supstance koje je posljednjih godina policija zaplijenila od korisnika. Ove droge dolaze u različitim oblicima, najčešće su nanesene na biljni materijal ili su u obliku bijelog praha. Neke su pakirane u obične plastične vrećice (na gornjoj fotografiji), a druge u šarene industrijske ambalaže (kao što je prikazano na naslovnoj fotografiji), koje ne ostavljaju dojam da je sadržaj potencijalno štetan po zdravlje ili čak opasan.

Marko Verdenik iz Udruženja Drogart, koje je posvećeno smanjivanju štetnih posljedica korištenja droga, rekao je da se označavanje nove psihoaktivne supstance pojavljuje od 2008. godine, kada je na tržištu droga bila nestašica MDMA, najčešće psihoaktivne supstance ekstazija. “Budući da je potražnja bila velika, proizvođači su tražili alternative koje bi izazvale iste ili slične efekte. Tada se pojavio mefedron, prva od novih psihoaktivnih supstanci koja nije bila regulirana u okviru konvencija UN-a. S tim su došli i visoki rizici jer nikome nisu bile poznate kratkoročne ili dugoročne posljedice, potencijal ovisnosti, zdravstveni rizici…”

U posljednje vrijeme u Drogartu primjećuju da su se korisnici droga vratili tradicionalnijim drogama, na koje su također više navikli – i zato što je dobra ponuda na tržištu. Tako su prema Verdenikovim riječima trenutno najčešće korištene droge kanabis, kokain, MDMA i amfetamini, psihodelici i ketamin.

Među novim drogama najčešće su “sladoled” i mefedron

Prema podacima posljednje Nacionalne ankete o upotrebi duhana, alkohola i drugih droga, koju je proveo Nacionalni institut za javno zdravlje (NIJZ) 2018. godine, 0,3 posto stanovništva Slovenije u dobi od 15 do 64 godine već je koristilo novu psihoaktivnu supstancu u nekom trenutku njihovog života. Iste godine je provedeno istraživanje Sa zdravljem povezana ponašanja u školskom periodu, koje je pokazalo da je dva posto 17-godišnjaka već nekada koristilo novu psihoaktivnu supstancu.

NIJZ je 2021. godine učestvovao i u Evropskom online istraživanju o upotrebi droga, koje je obuhvatilo korisnike droga starije od 18 godina, koji su naveli da su konzumirali najmanje jednu nedozvoljenu drogu u posljednjih 12 mjeseci. Prema podacima ovog istraživanja, 13 posto ispitanika koristilo je novu psihoaktivnu supstancu u tom periodu.

Od novih droga kod nas su najzastupljeniji sladoled (3-mmc) i mefedron (4-mmc), koji se, prema riječima Marka Verdenika, u posljednje vrijeme na tržištu droga ponovo pojavljuju u većem opsegu. Obje supstance izazivaju osjećaj zadovoljstva, euforije, ljubavi. Korisnici opisuju efekte mefedrona kao slične efektima MDMA i kokaina, ali intenzivnije, objašnjavaju u Drogartu.

Opasno i izaziva ovisnost

Međutim, obje supstance mogu biti opasne za korisnike, posebno kada uzimaju velike doze jer mogu izazvati konvulzije i napade slične epilepsiji. Mogu se javiti i problemi sa srčanim mišićem. S mefedronom su nakon što je njegova rekreativna upotreba postala široko rasprostranjena između 2007. i 2009. godine, bile povezane brojne zdravstvene komplikacije pa čak i smrtni slučajevi. Zbog toga je uvršten na listu zabranjenih droga. Na spomenutoj listi nalazi se i sladoled, koji je izomer mefedrona, inače vrlo slabo istražena supstanca.

Verdenik je upozorio da je kod obje droge problem i to što se radi o supstancama s jakim potencijalom ovisnosti. “Kad efekt oslabi, korisnik ima jaku želju za ponavljanjem. Zato se često dešava da korisnici uzimaju doze dok ne potroše sve svoje zalihe. To može uzrokovati ravnodušnost ili nelagodu nakon upotrebe, što se naziva ‘come down’ efektom. Što više supstance koristite, to je ovaj efekt izraženiji. Korisnici često ‘balansiraju’ s novom dozom, što može dovesti do začaranog kruga.”

Opasnost od podmetanja i seksualnog zlostavljanja

Mefedron i sladoled se često koriste i u svrhu takozvanog “hemseksa”, gdje korisnici uzimaju određene droge prije, za vrijeme i nakon seksa, uglavnom radi povećanja zadovoljstva. Ova praksa se u početku proširila među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima, ali se nedavno pojavila i među heteroseksualcima, objasnio je Verdenik.

S hemseksom se inače povezuje i droga GHB ili GBL jer pojačava seksualnu želju. “Ova droga je u našoj zemlji prisutna već dvadeset godina, ali njena rasprostranjenost varira. U određenim periodima se povećava, što je povezano s povećanim brojem predoziranja,” rekao je sugovornik.

S korištenjem GHB/GBL-a navodno su bila povezana i seksualna zlostavljanja, na koja su prije nekog vremena ukazivala anonimna svjedočenja na Instagramu. Zloupotrebe su se navodno događale na ili nakon “aftera” koje je organizirao direktor Fotopuba Dušan Smodej. Kako su izjavljivale sudionice, na tim zabavama je bilo prisutno dosta GHB/GBL-a, a drogu su navodno podmetali i u piće.

U Drogartu upozoravaju da zbog jakog djelovanja već kod malih doza i zbog opasnog miješanja s alkoholom, postoji veliki rizik od predoziranja. Čovjek može brzo zaspati ili biti psihički odsutan, čak i pasti u komu. To povećava rizik od zlostavljanja. Izražavanje slaganja ili neslaganja sa spolnim odnosom je naime kod osobe, koja se predozirala, vrlo upitno pa čak i nemoguće.

Drogu GHB/GBL u svojim anonimnim svjedočenjima spominju djevojke koje su bile na zabavama ili “afterima” koje je organizirao Dušan Smodej, direktor Fotopuba, od kojih je neke, dok su bile pod djelovanjem navedene droge, navodno, seksualno zlostavljao.

“Važno je da su korisnici svjesni da su, čak i ako koriste drogu, a nešto im je bilo podmetnuto, i dalje žrtve. Uobičajena je stigma da ako netko već koristi drogu, neće ga shvatiti ozbiljno ili da je čak i sudionik ako mu je nešto bilo podmetnuto ili je bio zlostavljan. Ako netko koristi droge, to je njegova odluka, njegova odgovornost, a ‘kriv’ je samo u odnosu na sebe. Ako netko podmeće supstance, šteti drugome. To je važna razlika koja bi trebala biti jasna. Budući da su droge zabranjene i često stigmatizirane, ta razlika nam se nažalost ponekad skrije”, objasnio je Verdenik.

S vremena na vrijeme se među posjetiteljima noćnih klubova pojavljuju izvještaji da im je u piće bila ubačena droga. Verdenik savjetuje da na zabavama uvijek imamo svoju čašu pića pod kontrolom i da pića od drugih ne prihvaćamo. Važno je da to na odgovarajući način jasno objasnimo tinejdžerima koji tek odrastaju.

Prošle godine je bilo 17 trovanja novim psihoaktivnim supstancama

U UKC-u Ljubljana se 2021. godine liječilo 17 pacijenata koji su se otrovali novim psihoaktivnim supstancama, rekao nam je šef centra za kliničku toksikologiju i farmakologiju Miran Brvar. Ovo je uvjerljivo najviše u posljednjem desetljeću. Tako su 2010. godine, na primjer, primljena tri takva pacijenta, 2011. jedan, a 2012. nijedan. Najviše trovanja zabilježeno je 2014., 2016. i 2017. godine (10 odnosno 11), nakon čega je broj ponovo opao.

Brvar je objasnio da se znakovi trovanja ovim supstancama najčešće manifestiraju nemirom, zbunjenošću, širokim zjenicama, drhtanjem, ubrzanim i dubokim disanjem, ubrzanim radom srca, povišenim krvnim tlakom, poremećajima srčanog ritma, epileptičkim napadima i povišenom tjelesnom temperaturom. Naglasio je da je važno potražiti liječničku pomoć u slučaju ovakvih i drugih tegoba, koje se javljaju uglavnom nakon uzimanja prevelikih doza droga.

“Kakvi će biti dugoročni efekti, nije poznato”

Mojca Janežič: “Koliko god brzo se jedan spoj stavi na listu zabranjenih droga, kod nas ili negdje drugo, pojavljuje se novi koji će ga zamijeniti.”

“Ljudi koji uzimaju nove psihoaktivne supstance doslovno su pokusni miševi”, upozorila je Mojca Janežič iz Odjela za kemijska ispitivanja Nacionalnog forenzičkog laboratorija koji djeluje u okviru Generalne uprave policije. Mojca Janežič i njezine kolege iz odjela između ostalog analiziraju zaplijenjene droge i pokušavaju ih identificirati.

Kako kaže sugovornica, radi se o veoma širokom spektru ovih spojeva. Svake godine se pojavljuju novi i novi. “Čim se jedan spoj stavi na listu zabranjenih droga, kod nas ili negdje drugo, pojavljuje se novi koji će ga zamijeniti. Koji ima samo malo izmijenjenu strukturu, zbog čega nije definiran kao zabranjen.” Kakvi će biti njihovi dugoročni efekti, nije poznato.

Supstance koje se dobiju u laboratoriju, različitih su oblika. Najčešće su to sintetički kanabinoidi koji su naneseni na biljni materijal i koriste se kao zamjena za kanabis, vrlo često su to praškaste supstance, ponekad i tablete.

Neke su pakirane u šarenu industrijsku ambalažu, a neke u obične prozirne vrećice. Uglavnom se ne navodi o kakvoj se supstanci radi, a ponekad su podaci o sadržaju navedeni, ali mogu biti pogrešni. “Sve to znači da je prilično vjerojatno da ono što dobiješ nije ono što si naručio”, upozorila je.

“Kada supstancu dobijemo u laboratoriju, analiziramo je i utvrđujemo strukturu spoja. Na osnovu baze podataka prilikom analize zaplijenjenog materijala možemo potvrditi određenu supstancu. Ako se radi o novoj supstanci i nemamo tih podataka, kontaktiramo vanjske institucije – Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), Europsku mrežu forenzičkih instituta ili tražimo pomoć od Fakulteta za kemiju i kemijsku tehnologiju, koji ima opremu koju naš laboratorij nema,” objasnila je sugovornica. Takvih slučajeva nema mnogo, u prosjeku se događaju nekoliko puta godišnje.

Među novim psihoaktivnim supstancama koje policija zaplijeni, osim sintetičkih kanabinoida, najčešći su sintetički katinoni (stimulansi), dizajnirani benzodiazepini (sredstva za smirenje), disocijativni agensi (analozi ketamina)…

111 novih ilegalnih droga za pet godina

Na temelju identificirane supstance na odjelu pripremaju izvještaj, na osnovu kojeg se nova psihoaktivna supstanca može staviti na listu zabranjenih droga. Janežič je objasnila da se na tu listu može uvrstiti i supstanca koja se pojavila samo jednom, ako se procijeni da je rizik po javno zdravlje visok.

Ministarstvo zdravlja nas je obavijestilo da je u posljednjih pet godina na listu zabranjenih droga stavljeno 111 psihoaktivnih supstanci. “Sve nove psihoaktivne supstance, koje su bile regulirane na nivou EU-a ili UN-a, Slovenija je ažurno prenijela na Listu zabranjenih droga. Osim ovih, na navedenoj listi se nalaze i druge nove psihoaktivne supstance koje su otkrivene na crnom tržištu u Sloveniji”, objasnili su.

Stavljanje na listu zabranjenih droga ili razvrstavanje u jednu od tri grupe zabranjenih droga prihvaćeno je od strane vlade. Osnova za to je Zakon o proizvodnji i prometu nedozvoljenih droga, koji propisuje da su “nedozvoljene droge biljke ili supstance prirodnog ili sintetičkog porijekla, koje imaju psihotropno djelovanje i mogu utjecati na fizičko ili psihičko zdravlje ili ugroziti odgovarajuće socijalno stanje ljudi”.

Kako s adolescentima razgovarati o drogama?

S obzirom na to da su nove droge lako dostupne, važno je educirati adolescente o njima, njihovom izgledu, štetnosti, ovisnosti i posljedicama ovisnosti, kako u školi tako i kod kuće.

Važno je da roditelji s adolescentima njeguju odnos zasnovan na povjerenju, kako bi oni znali da im se mogu obratiti u slučaju bilo kakvih problema. Važno je i da roditelji ne stigmatiziraju upotrebu droga i da se educiraju o toj problematici, kaže Verdnik.

“Svako konzumiranje droge ima svoj kontekst, ponekad je to zabava, drugi put može biti pritisak vršnjaka kojima mlada osoba ne zna reći ne, ponekad je to bijeg od situacije u školi ili od loših odnosa kod kuće. Dobro je razumjeti šta je iza kulisa. Roditelji i druge odrasle osobe, koje su bliske mladoj osobi, to mogu postići dobrim odnosom s njima, zasnovanim na povjerenju.”

Sugovornik je naglasio da bi se i roditelji trebali informirati o ovoj problematici, jer, kako napominju, ne znaju mnogo o tome. “Ako roditelj kaže tinejdžeru da će ga povremeno konzumiranje kanabisa dovesti do ovisnosti o heroinu, ovaj mu najvjerojatnije neće vjerovati, jer ima potpuno drugačije iskustvo. Zato je, kada govorimo o drogama, dobro ostaviti prostora mladima da sami kažu kako doživljavaju droge i njihovu moguću konzumaciju. Za to je potreban otvoren razgovor bez zastrašivanja.”

Naravno, roditelji moraju postaviti jasne granice koje proizilaze iz njihovih vrijednosti i očekivanja, na osnovu njih ima smisla određivati pravila zajedno s tinejdžerima i iskomunicirati ih na način na koji će ih tinejdžeri razumjeti, dodao je.

“Jasno je da se mladi neće uvijek obraćati roditeljima za savjet, ali je važno da znaju da mogu doći po pomoć kada naiđu na probleme”, naglasio je Verdenik.

“Ako izgubimo povjerenje u dijete i dijete će izgubiti povjerenje u nas”. Prema njegovim riječima, rizik od zloupotrebe droga i razvoja ovisnosti je veći posebno kod mladih koji nemaju stabilnu obiteljsku situaciju i koji se nemaju kome obratiti kada naiđu na probleme.

Kada i gdje potražiti pomoć?

Rizik od razvoja ovisnosti je veći ako drogu konzumiramo kada smo suočeni s teškim životnim situacijama, upozorava sugovornik. Također, kod mladih je veći rizik od zlostavljanja i ovisnosti jer se oni još uvijek karakterno razvijaju.

Ako mislite da imate problem s drogom, možete kontaktirati jedan od programa pomoći navedenih na ovoj poveznici. Jedan od njih je i Drogart, gdje pružaju, kako jednokratno savjetovanje, tako i savjetodavno-terapeutski program.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.