Europska komisija je u srijedu dodijelila 357 milijuna eura za projekt izgradnje Pelješkog mosta, koji će povezati najjužniji dio Hrvatske zemlje s ostatkom zemlje.

U izgradnji Pelješkog mosta Europska Unija će financijski sudjelovati s 85 posto ukupne cijene projekta. Sam most godinama unazad bio je predmet spora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zbog bojazni bh. strane da će izgradnjom ovog mosta država izgubiti izlaz na otvoreno more.

Pelješki most bit će visok 55 metara i dug 2,4 kilometra, a imat će četiri prometne trake.

Očekuje se da će radovi biti završeni 2022. godine. Iz Hrvatske navode kako će most skratiti putovanje od Dubrovnika do Splita te da će neometana povezanost znatno koristiti turizmu i trgovini. 

Pelješki most je, od samog nastanka ideje o izgradnji, postao predmetom spora između dvije države. Prvobitni prijedlog o visini mosta trebao je ugroziti izlaz Bosne i Hercegovine na otvoreno more u Neumu.

“Ono što Bosna i Hercegovina traži i što joj pripada prema međunarodnom pravu, pravu teritorijalnih međunarodnih pomorskih voda, jest da se dimenzije mosta moraju definirati na takav način da BiH u svakom trenutku može koristiti svoje teritorijalne vode za onu namjenu koju će sama definirati u datom momentu”, kazao je Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH u travnju prošle godine.

Spor, izgleda, više ne postoji a most će se graditi. Prema dokumentu iz 2006. sa sastanka stručnih skupina Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prihvaćeni su prijedlozi bh. strane o dimenzijama mosta i plovnog puta. Iste godine, Bosna i Hercegovina prihvatila je Studiju utjecaja na okoliš koju je izradila hrvatska strana, a nakon navoda da je područje na kojem će graditi most trusno.

“Hrvatska strana je bila predložila visinu od 45 metara. Bh. strana je predložila 55 metara i to je prihvaćeno. Plovni put od 180 metara hrvatske strane nije prihvaćen, a prihvaćen je prijedlog bh. strane od 200 metara plovnog puta. U praktičnom smislu, to podrazumijeva da će most imati visinu 56 metara, jer 55 metara je traženo, a 56 metara je stvarna visina. Rasponi između stubova su 280 metara. Dakle, sa stanovišta Ministarstva komunikacije i prometa BiH, tehničkog pristupa, tu više ne postoje prepreke”, ocijenio je Igor Pejić, tajnik Ministarstva komunikacija i transporta.

Najprije treba izvršiti razgraničenje, pa tek graditi most – smatra Ševal Kovačević. Navodi kako je najavljeni iznos za izgradnju premali, te da će Hrvatska pokušati dodatno smanjiti visinu mosta. Za najavljene dimenzije mosta smatra da nisu odgovarajuće. Kako izlaz na otvoreno more ne bude ugrožen, most mora imati dimenzije:

“Glavni raspon 500 metara i plovna visina 60 metara. Odakle Hrvatskoj pravo da ograniči koja će plovila ploviti ispod mosta? Pa će odobriti da ispod mosta prolaze mala plovila poput brodica i jahti, pa poneki kruzer. A s druge strane da zabrani pristup teretnim brodovima i brodovima s ukapljenim plinom”.

Kako su nam potvrdili iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH , dokument u kojem će se naći informacije i zaključakci u vezi sa izgradnjom Pelješkog mosta trebao bi se naći na jednoj od narednih sjednica Vijeća ministara.

Izglasavanjem ovog dokumenta, Bosna i Hercegovina bi i službeno dala suglasnost za izgradnju Pelješkog mosta.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.