Slovenska vlada je pod pritiskom rokova koje je odredila Europska komisija donijela novu odluku o početku prodaje dvije trećine dionica Nove Ljubljanske banke (NLB) putem inicijalne javne ponude dionica (IPO), objavili su u ponedjeljak slovenski mediji.
Vlada tehničkog premijera Mire Cerara u ponedjeljak je zadaću izvedbe postupka prodaje predala Slovenskom državnom holdingu (SDH) koji upravlja državnom imovinom, učinivši to u svojstvu skupštine dioničara, budući da je država u toj banci 100-postotni vlasnik.
Cilj predviđenog postupka je da se metodom IPO do kraja ove godine proda najmanje 50 posto, a iduće godine 25 posto minus jedna dionica NLB-a u kojemu bi država tada ostala manjinski, ali utjecajni vlasnik, objavio je SDH.
Istodobno, slovenska vlada je u parlamentarni postupak uputila i “prijedlog zakona za zaštitu vrijednosti kapitalne investicije države u NLB od učinaka presuda hrvatskih sudova u slučaju prenesenih štednih uloga Ljubljanske banke”, objavili su mediji.
Vlada predlaže prihvaćanje tog zakona, kako navode mediji, zato jer želi da se banka proda “po tržišnim uvjetima”, odnosno uz odgovarajuću cijenu.
Neriješeni problem prenesene stare devizne štednje hrvatskih građana u NLB-u Cerarova vlada navodila je kao glavni razlog zbog kojega do sada nije ispunila obvezu prema Europskoj komisiji o privatizaciji najveće banke, kako se državna dokapitalizacija NLB-a od prije 5 godina ne bi računala kao protupravna državna pomoć, nespojiva s pravilima konkurencije na europskom tržištu.
Započeti postupak privatizacije banke iz prošle godine, koji je po ovlasti vlade vodila Deutsche bank, prekinut je krajem prošle godine, uz obrazloženje Cerara da su tako savjetovali financijski konzultanti jer ocjenjuju da bi za dionice NLB-a potencijalni investitori mogli ponuditi i do 400 milijuna eura manje ako se ne riješi pitanje stare devizne štednje zbog tužbi koje su protiv NLB-a i “stare” Ljubljanske banke u Hrvatskoj pokrenule Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb.
Slovenska strana zahtjeve tih banaka za povratom duga koji se odnosi na prenesene devizne depozite smatra neopravdanima jer smatra da je riječ o sukcesijskom pitanju država nasljednica bivše SFRJ.
Cilj je zakona, kako tvrde mediji, da se imovina NLB-a zaštiti od mogućih prisilnih naplata s računa i imovine NLB-a temeljem presuda hrvatskih sudova.
Privatizacija većine banke i rješenje pitanja stare devizne štednje među ostalim uvjetuju i isplatu dividendi banke koja je zadnjih nekoliko godina poslovala s dobiti njezinom vlasniku, odnosno državnom proračunu.
Zbog odgode privatizacije ta se sredstva do daljnjega ne mogu uplatiti u državni proračun bez dozvole Europske centralne banke (ECB).
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
