U Ljubljani vlada razočarenje odlukom suda u Strasbourgu da je nenadležan za slovensku tužbu protiv Hrvatske za potraživanja Ljubljanske banke (LB) prema hrvatskim poduzećima, a u medijima prevladava ocjena da je ta odluka nepravedna prema Sloveniji.
U Sloveniji još nema službenih reakcija vlade na konačnu odluku kojom se Europski sud za ljudska prava (ESLJP) proglasio nenadležnim za razmatranje slovenske tužbe protiv Hrvatske, a vezano za potraživanja nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb prema hrvatskim tvrtkama koje je kreditirala u vrijeme zajedničke države SFRJ. No Slovenija je njome razočarana, dok u Hrvatskoj u tome vide novu pravosudnu pobjedu, navodi Slovenski radio.
Radio podsjeća da se nenadležnim za granični bilateralni spor dviju država proglasio i Sud Europske unije, dok je na tužbu hrvatskih i bosansko-hercegovačkih štediša Ljubljanske banke Europski sud za ljudska prava donio presudu koja je njima bila u korist, pa je Slovenija trebala vratiti njihovu blokiranu štednju iz vremena bivše SFRJ.
Nekadašnji predstavnik Slovenije za “pitanja sukcesije” bivše SFRJ France Arhar kazao je za Slovenski radio da je Slovenija obeštetila štediše prema presudi suda iz Strasbourga. To je napravljeno iako se Hrvatska, po njegovu tumačenju, bila obvezala zaustaviti postupke protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima oko tzv. “prenesenog” dijela štednih depozita hrvatskih građana, a onda taj dogovor “nije poštovala”, pa je sporove pred sudovima nastavila.
Nekadašnji pak ministar gospodarstva Metod Dragonja kazao je za Slovenski radio da se je pokazalo kako je loše ako se države kakva je bila SFRJ raspadnu bez sporazuma o sukcesiji, kako se je to u ovom slučaju dogodilo, te je Slovenija razrješenjem slučaja prava i obveza Ljubljanske banke na kraju bila zakinuta jer je to sukcesijsko pitanje.
Profesorica za pravo EU-a na Pravnom fakultetu u Mariboru Janja Hojnik kazala je za medije da je odluka o sudskoj nenadležnosti za tužbu države protiv države u slučaju Ljubljanske banke bila “očekivana”, ali da se s njenom argumentacijom ne može u cijelosti složiti.
Sud u Strasbourgu prihvatio je hrvatske argumente i zauzeo stajalište da Ljubljanska banka nije nevladina organizacija, već je usko povezana s državom, pa Slovenija ne može u njezino ime tužiti za povredu ljudskih prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Prema pravu Europske unije takvo ograničenje državne tužbe ne postoji. Sud EU-a je već više puta naglasio da nije važno poziva li se fizička ili pravna osoba na neka temeljna prava, te jesu li ili nisu povezane s državom pravne osobe koje se pojavljuju na sudu, navela je Hojnik u izjavi za medije, te pojasnila da se u odluci o nenadležnosti za slovensku tužbu protiv Hrvatske ESLJP pozvao na svoj statut i međunarodnu konvenciju o ljudskim pravima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.