Prije točno 30 godina u Schengenu u Luksemburgu potpisan je sporazum koji je bio prvi formalni korak u realizaciji ideje "Europe bez granica". Izbjeglička kriza natjerala je pojedine zemlje da ponovo uvedu privremene kontrole na granicama, na što imaju pravo, ali to otvara debatu o sudbini Schengenske zone.
Izvršni direktor Grupe 484 Vladimir Petronijević kaže da bi problem izbjegličke krize trebao biti prebrođen jer je sloboda kretanja jedna od fundamentalnih sloboda i kako kaže, kada je ne bude bilo postavlja se pitanje postoji li Europska unija. On je dodao da članice moraju što prije pronaći odgovor na pitanje izbjegličke krize.
“Ima mnogho unilateralnih poteza koji su bili neočekivani. Uvođenje privremenih mjera nije protivno Schengenu, ali kada te izvanredne okolnosti postanu praksa onda imate suspenziju kretanja i to nanosi veliku štetu i EU te se s tim mora suočiti”, kaže Petronijević.
Petronijević objašnjava da države članice kontroliraju priljev izbjeglica, procjenjujući svoje kapacitete za prijem ljudi kojima je potrebna zaštita.
“Taj tijek je ubrzan, ljudi streme prema točno određenim zemljama EU i zato su se pojedine odlučile na zatvaranje granica. Europskoj uniji je potreban plan i mnogo veća solidarnost u krizi, kako bi se ti ljudi rasporedili što bolje”, rekao je on.
Petronijević dodaje da problem te uzroci krize i dalje traju i nema naznaka da će se uskoro završiti.
On je objasnio i da je sistem azila u EU zasnovan na ”Dublinskim” regulativama, ali da je taj sistem u trenutnoj situaciji pokazao mnogo slabosti. Kako je naveo, najveći teret izbjegličke krize stavljen je na zemlje koje se nalaze na vanjskim granicama Unije.
“Kroz ovu krizu EU radi i reformu svog sistema azila i to je veliki izazov”.
EU potrebna jedinstvena politika
Petronijević je komentirao i to što se države članice EU ne mogu dogovoriti oko kvota, odnosno broja izbjeglice koje bi prihvatile. On kaže da na to utječe mnogo političkih faktora, neizvijesnost koliko bi izbjeglica mogli primiti. Kako kaže, EU to mora da prebroditi, ako hoće ostati cjelovit prostor.
“Ne postoji jedinstvena politika između zemalja EU i zato imamo ovakvu situaciju. Sigurnosni rizici uvijek postoje, ali ljudi u najvećem broju dolaze iz ratom zahvaćenih područja, imaju strah za svoj život i to je ono što mora odrediti politiku EU. Pristup rješavanju krize mora krenuti iz kuta zaštite prava tih ljudi”, rekao je direktor Grupe 484.
On smatra da zemljama zapadnog Balkana ne prijeti ukidanje viza i smatra da takva odluka ne bi doprinijela rješavanju krize,već bi mogla nanijeti štetu u eurointegracijama ovog dijela Balkana.
“Pravi uzroci krize leže u činjenici da rat u Siriji traje i ne zna se kada će se završiti. Pitanje Grčke je pitanje s kojim se EU suočila prije nekoliko godina. Sistem azila u Grčkoj je disfunkcionalan. Teško da Grčka može sama uspostaviti kontrolu nad priljevom izbjeglica”, rekao je Petronijević.
