Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović optužio je Stranku demokratske akcije (SDA) da opstruira postizanje sporazuma o izmjenama izbornog zakona, što je ocijenio velikim problemom jer njegova stranka i on osobno rješavanje tog pitanja drže ključnim za budućnost zemlje.

“Pitanje izbornog zakona usmjerava sve procese koji dolaze i traženje nekakvog alibija za nepostizanje dogovora neće uspjeti”, kazao je Čović u intervjuu kojega je u srijedu objavio sarajevski “Dnevni avaz”.

Čovićeva je teza da SDA pokušava zaustaviti postizanje dogovora inzistiranjem na tome da se prije izmjena izbornog zakona mora popuniti vlada Federacije BiH, kao i entitetski Ustavni sud.

Federalna je vlada praktički u tehničkom mandatu još od izbora 2018., a HDZ BiH, koji zajedno sa SDA ima većinu u entitetskom parlamentu, ne želi sudjelovati u imenovanju nove ili popuni upražnjenih ministarskih mjesta dok se ne izmijeni izborni zakon.

Iz istih razloga HDZ-ov predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara odbija predložiti nove suce Ustavnog suda, iako to tijelo sada nema ni kvorum koji je nužan za odlučivanje u pitanjima zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Zahtjeve da se ta pitanja riješe Čović je opisao kao pokušaj SDA da “kupnjom vremena ne postigne nikakav dogovor”.

“Jasno je vidljivo tko je politička opcija koja ne želi postići dogovor”, kazao je predsjednik HDZ BiH.

Čović i predsjednik SDA Bakir Izetbegović u lipnju 2020. popisali su sporazum kojim su tada dogovorili nova izbora pravila za Mostar te se istodobno obvezali da do ljeta ove godine postignu dogovor o cjelovitim izmjenama izbornog zakona BiH, na čemu odlučno inzistira HDZ BiH.

Najveća hrvatska stranka u BiH želi postići izmjene izbornog zakona kojima će se osigurati da Hrvati iz onih dijelova BiH u kojima su većina biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kao i sve hrvatske zastupnike u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.

SDA pak kao glavni prioritet u tome postavlja provedbu pet presuda Europskog suda za ljudska prava, kojima je utvrđeno da BiH krši prava svojih građana u izbornom procesu limitirajući njihovo pasivno i aktivno biračko pravo etničkom pripadnošću ili prebivalištem.

Dvije stranke na oprečnim su pozicijama i kada je riječ o tome treba li posegnuti i za izmjenama ustava kako bi se mijenjala izborna pravila jer je to scenarij koji traži potporu dvije trećine zastupnika u državnom parlamentu a nije izvjesno kako bi se ona mogla okupiti. Tako je u ustavu iz Daytona izrijekom definirano tko čini predsjedništvo BiH pa bi u slučaju promjena bilo nužno mijenjati i Ustav.

Unutar radnih skupina predstavnici SDA i HDZ BiH započeli su ranije ovog mjeseca pregovore o izmjenama izbornog zakona, no za sada nema nikakvih rezultata.

Američki veleposlanik u BiH Eric Nelson predložio je da se krug sudionika tih rasprava proširi i na predstavnike drugih zainteresiranih političkih stranaka te na dio zastupnika iz parlamenta BiH, ministre iz Vijeća ministara te na članove Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP).