Čelnici svih 27 članica EU-a sastat će se u utorak navečer na Brdu kod Kranja u Sloveniji, koja predsjeda Europskom unijom, kako bi raspravljali o politici Unije prema Kini i SAD-u.

Ne očekuje se konkretan ishod, ali “po prvi puta se lideri susreću od lipnja i uzimajući u obzir što se sve dogodilo, čini se da je to bilo davno”, kazao je za AFP visokopozicionirani europski diplomat. U srijedu je na Brdu kod Kranja predviđeno održavanje samita EU-Zapadni Balkan.

Na neformalnoj večeri u utorak održat će se “strateška diskusija o ulozi Unije na međunarodnoj sceni”, navodi se u pozivnom pismu koje je poslao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Očekuje se da će francuski predsjednik Emmanuel Macron opet upozoriti europske lidere da blisku povezanost s Washingtonom više ne treba uzimati kao činjenicu, nakon što je australsko otkazivanje unosnog ugovora o kupnji francuskih podmornica uslijed sklapanja obrambenog saveza s Londonom i Washingtonom, pogoršalo francusko-američke odnose.

“Bilo bi pogrešno praviti se da se ništa nije dogodilo”, rekao je za AFP izvor iz ureda predsjednika Macrona.

Europski partneri izrazili su solidarnost s Francuskom, ali različitog intenziteta. Baltičke i nordijske zemlje nevoljko kritiziraju SAD, smatrajući Washingtonom zaštitnikom protiv Rusije.

Debakl s podmornicama dogodio se nekoliko tjedana nakon američkog povlačenja iz Afganistana i povratka talibana na vlast, što je također iznenadilo zemlje EU-a.

U sklopu NATO-a članice EU-a su slale svoje vojnike u Afganistan, dok je Europska unija bila jedan od glavnih donatora svrgnute afganistanske vlade.

EU je ranije poručio da neće priznati talibansku vladu, dok razvojnu pomoć uvjetuje poštivanjem ljudskih prava.

Navedeni su događaji dali poticaj zagovarateljima stvaranja europske vojske, pri čemu je Francuska predvodnik.

Na sastanku će Njemačku predstavljati kancelarka Angela Merkel, najutjecajnija čelnica u EU-u u proteklih 15 godina, dok u Berlinu traju pregovori o formiranju vladajuće koalicije koja će ju zamijeniti.

Oprezna, proamerička strategija njemačke kancelarke dominirala je Europom, a zbog njezinog skorog odlaska na europsku će politiku pokušati jače utjecati čelnici poput Macrona, talijanskog premijera Marija Draghija i nizozemskog premijera Marka Ruttea.

Kao čelnica Njemačke, daleko najvećeg izvoznika u Europskoj uniji, Merkel je također uvijek poticala bliske veze s Kinom, ali je takvu poziciju bilo sve teže braniti uslijed dodatne centralizacije moći u rukama Xi Jinpinga i kršenja ljudskih prava.

Odnos s Pekingom dodatno je zakompliciralo zamrzavanje investicijskog sporazuma EU-a i Kine koji je ponajviše željela Njemačka. Sporazum je zamrznut nakon što je Kina uvela sankcije protiv pet europarlamentaraca, tri zastupnika u nacionalnim parlamentima, dva znanstvenika te protiv četiri europska entiteta, pošto je EU uveo sankcije četvorici kineskih dužnosnika i jednoj državnoj kompaniji zbog uključenosti u kršenje prava Ujgura, muslimanske manjine na zapadu Kine.

Španjolska će na sastanku istaknuti temu europskog odgovora na rast cijena energenata, dok će Francuska, Grčka i Poljska također tražiti mjere u tom pogledu.

Očekuje se da će Europska komisija u utorak ponuditi kratkoročna rješenja za energetsku krizu, dok se dublja rasprava europskih čelnika očekuje na samitu 21.-22. listopada.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram