Koncept triju konstitutivnih naroda u BiH nije u suprotnosti s presudom Sejdić-Finci i on je ključan za funkcionalnost, stabilnost i europski put te zemlje, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski šef diplomacije uoči rasprave o zapadnom Balkanu.

“Najveći izazov u regiji je stanje u Bosni i Hercegovini i tu bih htio naglasiti važnost koncepta triju konstitutivnih naroda, koji je ključan za funkcionalnost, stabilnost i europski put te zemlje. Suprotno onome što se nedavno pojavilo u medijima, taj koncept nije nekompatibilan s presudom Sejdić-Finci”, rekao je ministar Gordan Grlić Radman prije početka sastanka šefova diplomacija država članica EU-a, na kojem je zapadni Balkan jedna od glavnih tema.

“Ključna je eliminacija bilo koje vrte diskriminacije u izbornom procesu, a to se može postići dopunom izbornog zakona”, dodao je Grlić Radman.

Europski sud za ljudska prava presudio je još krajem 2009. da su pravila za izbor članova predsjedništva BiH diskriminatorna jer građani koji ne pripadaju jednom od triju konstitutivnih naroda ne mogu biti birani.

Kod izbora članova predsjedništva pojavio se još jedan problem u Federaciji BiH, entiteta iz kojeg se biraju hrvatski i bošnjački član predsjedništva. Brojniji Bošnjaci već su tri puta glasali za hrvatskog člana predsjedništva, koji ima jako slabu potporu među Hrvatima.

Grlić Radman je rekao da se EU mora više angažirati na zapadnom Balkanu i imati strateški pristup. Istaknuo je da zemlje u regiji moraju raditi na demokratskoj transformaciji, ljudskim pravima i vladavini prava, a EU treba ispuniti svoja obećanja.

“To znači otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, viznu liberalizaciju za Kosovo, Crna Gora treba ostati privržena europskom putu, a Srbija se treba usredotočiti na reforme i prevladavanja nasljeđa rata”, rekao je Grlić Radman.

“Mi se moramo angažirati, investirati u stabilnost i sigurnost zapadnog Balkana jer su to investicije u stabilnost i sigurnost Europe”, zaključio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova.

Europska služba za vanjsko djelovanje pripremila je za današnji sastanak non-paper o pojačanom angažmanu EU-a na zapadnom Balkanu.

U tom radnom dokumentu se kaže da zemlje zapadnog Balkana imaju jasan cilj postati punopravnim članicama EU-a i da ne žele neke alternativne aranžmane poput pojačane gospodarske, trgovinske i financijske suradnje kao zamjenu za članstvo.

Ističe se da ova godina nudi dobre izglede za konkretan i znatan napredak tih zemalja na putu prema EU-u. Od njih se traži da rade na jačanju dobrosusjedskih odnosa i učine odlučne napore za pronalaženje konačnih i uključivih rješenja i njihovu provedbu kada je riječ o bilateralnim sporovima i nasljeđu prošlosti.

Navodi se i spremnost nove američke administracije da zajedno s EU-om djeluje na zapadnom Balkanu.

“Promicanjem angažmana NATO-a, američka vanjska politika u regiji počiva na premisi da će EU konsolidirati jedinstvo Europe i integrirati zapadni Balkan. Sjedinjene Države aktivno podržavaju taj proces i reforme koji s tim idu, ali i očekuju da EU predvodi i ostvari tu viziju”, kaže se u tom dokumentu.

U dokumentu se ističe i da je za Bosnu i Hercegovinu ključno ove godine napredovati u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta koje je definirala Europska komisija.

“Ova godina, u kojoj nema izbora, pruža priliku za davanje novog zamaha na putu zemlje prema EU-u, gurajući naprijed ključne reforme koje će pridonijeti funkcionalnosti zemlje, počevši od izborne i ustavne reforme. EU će raditi na tom cilju preko svog posebnog izaslanika u BiH, zajedno sa Sjedinjenim Državama i ostalim partnerima”, naglašava se u dokumentu.

Za Srbiju i Crnu Goru navodi se da trebaju ubrzati reforme, posebice u području vladavine prava i upravljanje te da trebaju “konsolidirati svoju geopolitički orijentaciju”.

Od Srbije i Kosova očekuje se snažan angažman na postizanju sveobuhvatnog obvezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa, te ističe da “nema vremena za gubljenje”.