U lsitopadu je u Srbiji inflacija još jednom probila očekivani maksimum i stigla do 15 posto, a u nekim europskim zemljama je već uveliko prešla psihološku granicu od 20 odsto. Podsjetimo, potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u listopadu za 13,2 posto pa je tako inflacija dosegnula novu najvišu razinu od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke.
U Europskoj uniji indeks potrošačkih cijena dostigao je 10,6 posto, a u eurozoni 10,7 posto što je najviše u posljednjih 40 godina, piše Danas.
PROČITAJTE JOŠ
I izgleda da ne posustaje unatoč početnim najavama centralnih banaka da je to samo prolazna pojava i da će se ubrzo stvari vratiti u normalu.
Narodna banka Srbije je u posljednjem izveštaju o inflaciji ocijenila da će rast cijena ostati visok i u posljednjem tromesečju ove i početkom iduće godine, a da će do pada inflacije doći tek u drugoj polovici iduće godine. U Europskoj uniji najviša inflacija zabilježena je u baltičkim zemljama. U Estoniji je inflacija u listopadu dostigla 22,5 posto, Litvi 22,1 posto, a u Latviji 21,7 posto.
Društvu zemalja s rastom potrošačkih cijena većem od 20 posto pridružila se i Mađarska s 21,9 posto. Ipak rastu europske inflacije najviše su doprinijele najveće ekonomije Njemačka i Italija.
Njemačka je zabeležila inflaciju u listopadu 11,6 posto, a Italija 12,6 posto.
U regiji najveći cijenovni udar pogodio je Sjevernu Makedoniju. Inflacija je u listopadu u toj zemlji dostigla 19,8 posto. U BiH je indeks potrošačkih cijena kojim se mjeri inflacija u listopadu stigao do 17,4 posto, u Crnoj Gori 16,8 posto. Najmanju inflaciju u regiji i među najmanjim u Europi ima Albanija, svega 8,3 posto.
Dok je u EU glavni motor inflacije, energija koja je poskupila za 41,5 posto na godišnjem nivou, u balkanskim zemljama glavni doprinos dala je hrana. U EU u listopadu su hrana, alkohol i duhan poskupili na godišnjem nivou 13,1 posto. Svježa neprerađena hrana poskupila je za 15,5 posto, a prerađena hrana, alkohol i duhan 12,4 posto.
S druge strane, gotovo da nema balkanske zemlje gdje hrana nije poskupila za više od 20, a ponegdje i 30 posto u odnosu na listopad prošle godine.
Troškovi stanovanja, struje, plina i vode u Srbiji povećani su u odnosu na prošli listopad za 17,9 posto, čemu su najviše doprinijeli poskupljenje struje i plina u kolovozu i rujnu.
Deluje da je najdramatičnija situacija u Sjevernoj Makedoniji, gde je godišnji rast cijena hrane dostigao 31,2 posto u listopadu. Stanovanje i komunalije su skuplje 19,8 posto. Hrana u BiH je poskupila 25,9 posto, a komunalije 22,9 posto. U Crnoj Gori je situacija slična sa skupljom hranom za 22,9 posto, dok su struja, plin i stanovanje skuplji za 17,9 posto.
Albanija je jedna od zemalja koja uopće nije podizala cijene električne energije od početka krize pa je rast troškova stanovanja, plina i struje svega 3,6 posto na godišnjem nivou. I hrana je u ovoj zemlji poskupila ispod proseka, 14,6 posto pa je ukupna inflacija 8,3 posto.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare