Tučnjave, uvrede, šutiranja, pljuvanja, šamari, polijevanja, gađanje poslovnikom, otimanje mikrofona, svađe zbog jedenja jabuka, iznošenja iz dvorane, ali i fizički napadi na zastupnike iz suparničkih redova... Sve to i dalje povezuje parlamente i zastupnike u državama nastalim nakon raspada bivše Jugoslavije.
Parlamenti na Zapadnom Balkanu ne samo da su podložni incidentima, već su takve situacije postale sastavni dio političke agende većine stranaka, ocjenjuje Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu.
„One na taj način prikupljaju podršku ljudi, odnosno glasača.”
„Građani ovih zemalja danas očekuju da će parlamentarno zasjedanje biti incidentno – netko će nešto blokirati, past će teške reči, potegnut će se uvijek spremno pitanje ugrožavanja etnonacionalnog identiteta”, kaže profesor Mujkić za BBC na srpskom.
Kaže da se više ne može govoriti o „incidentima”, nego o „modusu operandi”, odnosno načinu funkcioniranja skupština.
Ovakva vrsta političkog djelovanja uglavnom je karakteristična za stranke s desne strane političkog spektra, ocjenjuje Mujkić.
„Kada govorimo o području bivše Jugoslavije, riječ je o strankama s etno-nacionalističkim programima.
„Može se čak tvrditi da je takav stil političkog djelovanja na ovim prostorima patentirao Vojislav Šešelj, predsjednik Srpske radikalne stranke, brutalnim uvredama, prijetnjama, mahanjem pištoljem, najavom etničkog čišćenja i slično”, kaže Mujkić.
Srbija: Duga povijest skupštinskih meteža
Izvanredna sjednica Skupštine Srbije počela je 30. svibnja, a završena je 5. srpnja.
Nesuglasje između vlasti i opozicije kulminiralo je u utorak, 4. srpnja, kada je ministar Aleksandar Martinović rekao da „oni koji nemaju djecu kritiziraju vlast povodom postupanja u vezi s dva masovna ubojstva u kojima je stradao veliki broj djece”.
„Hoćete da nabrajam tko od vas niti je u braku niti ima djecu, nego umjesto dece hrani kuče, mače, zlatnu ribicu. Kako vas, bre, nije sramota”, rekao je Martinović.
Neki od zastupnika opozicije su dan kasnije zatražili da Martinović napusti dvoranu, što se i dogodilo, nakon rasprave, koškanja i udaranja u klupe.
Prethodni incident je zabilježen u veljači 2023, na posebnoj sjednici o Kosovu.
Zastupnici opozicijskih stranaka Dveri, Zavetnici, Narodne stranke i Nove Demokratske stranke Srbije prekinuli su obraćanje Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije i skandirali „izdaja” i „ne damo Kosovo”.
Krenuli su prema predsjedniku Srbije, zbog čega su iz klupa ustali zastupnici Srpske narodne stranke i došlo je do naguravanja.
Ovogodišnji događaji ipak nisu najradikalniji prizori viđeni u skupštinskim klupama u Srbiji:
- Zastupnik Srpske radikalne stranke je udario člana Srpskog pokreta obnove u holu Savezne skupštine i slomio mu vilicu 1993. godine.
- Godinu dana kasnije, Vojislav Šešelj je iščupao kablove mikrofona za govornicom.
- Vođa radikala je ostao upamćen i po tome što su ga 2000. godine iznijeli iz dvorane.
- Šešelj je, također, polio vodom predsjednika Skupštine Srbije 2001., a njegova stranačka koleginica je isto to napravila nekoliko mjeseci kasnije.
- Aleksandar Vučić, tada član Srpske radikalne stranke, donio je na poklon zatvorsku uniformu s imenom tadašnjeg ministra Mlađana Dinkića, 2006. godine.
- Dvije godine kasnije, Tomislav Nikolić, bivši predsjednik Srbije i osnivač Srpske napredne stranke, počupao je bivšeg stranačkog kolegu iz SRS-a Srboljuba Živanovića.
- Radikal Živanović je naredne godine šakom razbio nos zastupniku Srpske napredne stranke.
- Zastupnica radikala Gordana Pop-Lazić je 2009. godine cipelom gađala predsjedavajuću Skupštine.
- Boško Obradović, lider pokreta Dveri, 2017. je gađao tada zastupnika naprednjaka Aleksandra Martinovića kompjutorskim mišem.
- Poput Šešelja, i Obradovića su iznosili iz skupštinske dvorane 2020. godine, dok se on držao za srpsku zastavu.
- Iste godine je radikal Milorad Mirčić tijekom sjednice na poklon donio ružičasto donje rublje tadašnjoj ministrici i članici SNS-a Zorani Mihajlović.
Incidenti su se događali i tijekom posjeta europskih političara Srbiji.
Šešelj je skandiranjem „ua” pozdravio Federicu Mogherini, tadašnju visoku predstavnicu Europske unije, 2017.
Zajedno s Dverima, radikali su godinu dana kasnije vikali prilikom obraćanja Michaela Davenporta, tadašnjeg šefa Delegacije EU-a.
Balkan prvi među jednakima
Neobične scene iz skupštinske dvorane ipak nisu posebne samo za Balkan.
Predstavnici građana tukli su se u parlamentima, između ostalog, u Armeniji, Gruziji, Senegalu, Turskoj, Južnoj Africi, Tajvanu i Japanu…
U osnovi je čovjeka tendencija uma da je uvijek u pravu, smatra Suad Kurtćehajić, predsjednik Bosanske akademije znanosti i umjetnosti i profesor Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu.
„Može se čitavim bićem boriti za jednu opciju, a kada se predomisli, isto tako se boriti za suprotnu. U razvijenim demokracijama, čovjek ima unutrašnju rezervu kada izloži mišljenje i ne smatra da je po svaku cijenu u pravu”, objašnjava Kurtćehajić za BBC.
Dodaje da na Balkanu ljudi smatraju da je njihovo mišljenje jedino ispravno.
„Tu je problem brojnih sukoba zato što imamo talentirane ljude, ali zadržali smo sirov mentalitet. Moramo se učiti demokraciji, a ona podrazumijeva da, kad si i najsigurniji u nešto, moraš ostaviti prostor za mogućnost da griješiš”, kaže Kurtćehajić.
Čak i u razvijenim zemljama s visokom političkom kulturom, podsjeća Mujkić, viđeni su slični prizori kao na Balkanu.
„Kada god političke elite nemaju odgovor na konkretne, egzistencijalne probleme građana, onda posegnu za ovakvim populističkim potezima. Incidentima u skupštini se nepogrešivo skreće pažnja s pravog problema na prijetnju koja dolazi od nečeg drugog”, objašnjava.
U ovisnosti od društva, često su na meti manjine: migranti, pripadnici LGBT populacije, crnci, muslimani, Židovi ili nevećinske etničke ili vjerske zajednice, kaže Mujkić.
„Uvijek je riječ o manjini koja ne može uzvratiti udarac i služi kao vreća za udaranje frustriranom građanstvu. Suvišno je govoriti koliko nas to udaljava od prave demokracije čija svrha je da poveća sudjelovanje građana, a ne da ga smanji”, ističe Mujkić.
Hrvatska: ‘Ne tući se u Saboru, izaći van pa se tući’
Posljednji incident u Hrvatskom saboru zabilježen je u travnju kada je zamalo došlo do fizičkog obračuna zastupnika Mire Bulja i Hrvoja Zekanovića.
Tijekom godina je bilo izbacivanja iz sabornice, teških riječi i uvreda poput „nakazo i glupane”, okupiranja govornice, gađanja papirima, zamahivanja šakom, ometanja konferencija za novinare suparničkih stranaka i verbalnih prijetnji.
Početkom 2017. godine saborsko osiguranje je iz dvorane iznijelo Ivana Pernara nakon svađe koja je započeta zato što je jeo jabuku tijekom sjednice.
Fizički obračuni se pamte iz 1990-ih godina.
Jednom je na govornika u Saboru poletjela aktovka, a jedina tučnjava se odigrala u skupštinskom kafiću 1994. godine.
U listopadu 2022, dva zastupnika su se gurala u hodniku, ali su ih prisutni razdvojili.
Taj slučaj je prokomentirao i Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske. „Ne tući se u Saboru, izaći van i lijepo se potući. Neka se konačno potuku, to je fora”, izjavio je Milanović.
Bosna i Hercegovina: Žuti kartoni i zavrtanje ruke
Konstitutivnu sjednicu Narodne Skupštine Republike Srpske, održanu u listpadau 2022., obilježili su incidenti – vrijeđanje, transparenti i pokušaj izbacivanja iz dvorane.
Mjesec dana kasnije, ponovno je došlo do vrijeđanja, a jedan zastupnik je drugom rekao da „ima žuti karton i da mu se ne smije više obraćati”.
Sredinom 2020. godine je zamalo došlo do tučnjave u skupštinskoj dvorani, ali su zastupnici „hladnije glave” razdvojili zavađene.
Do intervencije nije došlo na vrijeme godinu dana ranije, kada je Dragan Lukač, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, udario, tada zastupnika, a sada gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića.
U lokalnom parlamentu Sarajevskog kantona došlo je do tučnjave 2016., kada je tadašnji odbornik Rasim Smajić nasrnuo na člana druge stranke, zavrnuo mu ruku i bacio ga na pod.
Godinu dana ranije, stranačke kolege su se potukle tijekom sjednice Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Fizički napad u skupštini Republike Srpske zabilježen je i 2014. godine.
Miladin Stanić, tadašnji zastupnik Srpske demokratske stranke, kritizirao je premijerku zato što je u bijelim čizmama posjetila poplavljene dijelove Bijeljine. Dodao je da se „ženama gleda u noge”.
On je potom krenuo pljuvati druge zastupnike, a jednog je i udario.
Crna Gora: Plinske maske i pirotehnika
Riječi poput „bitanga, splačina i ološ”, prijetnje lomljenjem nosa i ušutkivanje čule su se i u crnogorskoj skupštini.
Andrija Popović iz Liberalne partije Crne Gore gađao je poslovnikom predsjednika Skupštine Aleksu Bečića.
Više puta su se zastupnici zamalo potukli, a do pravog okršaja je došlo krajem 2019. godine prilikom usvajanja Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti.
U dvoranu je bačena petarda ili suzavac, a članovi Demokratskog fronta su polomili dio tehnike i gađali bocama druge zastupnike. Intervenirali su policija i osiguranje s plinskim maskama, a svi zastupnici Demokratskog fronta su privedeni.
Tada je došlo i do incidenta u Skupštini Srbije pošto su zastupnici Dveri prosvjedovali što vlast nije reagirala na usvajanje spomenutog zakona u Crnoj Gori.
Nešto ranije, 2014. godine, zastupnici su se potukli u Skupštini tijekom rasprave o nastavku sudjelovanja crnogorskih vojnika u mirovnoj misiji u Afganistanu.
Sjeverna Makedonija: Najmanje incidenata
Najmanje incidenata je zabilježeno u Skupštini Sjeverne Makedonije, ali jest bilo oštrih diskusija, svađa, uvreda i gurkanja.
Do tučnjave je došlo 2007., ali i 2014. tijekom rasprave o proračunu.
Fizički obračun se odigrao i 2017. godine, ali ne među zastupnicima.
Tada su demonstranti upali u Sobranje i napali tadašnje lidere.
Gledaj parlament – biraj državu
Mujkić smatra da stanje u balkanskim parlamentima ne predstavlja ogledalo društva.
„Prije će biti da elite stvaraju društvo prema njihovom liku”, ocjenjuje on.
Važno je braniti vlastite stavove u svakodnevnom životu, ali su političari ipak odgovorni za narod i državu, smatra Kurtćehajić. „Zbog toga političari moraju ostaviti prostor za mogućnost da nisu u pravu. Takav način razmišljanja na Zapadu odavno je razvijen”, kaže on. „Zato oni nisu u stanju da se udaraju šakama da bi dokazali da su u pravu.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare