Povodom dodjele Nobelove nagrade za mir koja je ove godine pripala kolumbijskom predsjedniku Juanu Manuelu Santosu, ali i povodom glasovanja za novog glavnog tajnika UN-a, N1 je emitirao specijalnu emisiju. Gosti Ivane Dragičević bili su Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije i Tihomir Ponoš, novinar Novog lista.
Emisiju od 10:15 do 12 sati možete pratiti na OVOJ poveznici.
Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos dobio Nobelovu nagradu za mir.
“Ova nagrada daje se i kolumbijskom narodu, kao i bezbrojnim žrtvama civilnog rata. Predsjednik Santos je inicirao pregovore koji su rezultirali primirjem. Uložio je veliki trud da nastavi s mirovnim procesom, iako je znao da je kontroverzan, ali je inzistirao na njegovoj provedbi”, navodi se u obrazloženju nagrade.
“Postoji prava opasnost da će mirovni proces biti zaustavljen u Kolumbiji i da će doći do građanskog rata, stoga je važno da svi, uključujući predsjednika Santosa i čelnike FARC-a, nastave provedbu mirovnoga procesa. Referendum nije bio glasovanje za ili protiv mira. Nobelov odbor prepoznaje važnost činjenice da je predsjednik Santos osoba koja poziva sve strane da sudjeluju dijalogu kako bi se nastavio mirovni proces. Nobelov odbor se nada da će sve strane preuzeti dio odgovornosti i da će na konstruktivan način doprinijeti mirovnim pregovorima i da će doći do ravnoteže u nacionalnom pomirenju i da će doći do pravde za žrtve”, obrazloženo je.
Nobelov je odbor naveo da je sukob u Kolumbiji jedan od najdugotrajnijih građanskih sukoba na svijetu.
On je zapravo spominjan kao veliki favorit, kazao je Tihomir Ponoš, novinar Novog lista. “Očito su odlučili nagraditi njegove mirovne napore. Referendum jest propao, ali i on i čelnik Farca kazali su da su nastavili dalje pregovarati”, rekao je Ponoš.
Ove je godine Nobelov odbor dobio rekordnih 376 nominacija, a kao potencijalni dobitnici spominjali su se sirijska volonterska spasilačka organizacija Bijele kacige, grčki otočani koji pomažu očajnim izbjeglicama koji stignu na njihove obale, kongoanski liječnik Denis Mukwege zbog svog rada s tisućama silovanih žrtava rata, zviždač Edward Snowden, potpisnici iranskog nuklearnog sporazuma i arhitekti klimatskog sporazuma COP21.
Rekordnih 376 nominiranih, među njima i Trump
Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije, uoči objave dobitnika Nobela za mir, komentirao je nominacije u studiju s Ivanom Dragičević.
Komentirajući rekordnih 376 nominacija, Bosanac je istaknuo da to ne mora previše značiti. “Reklo bi se mir će zavladati svijetom. To ne mora ništa posebno značiti, jer broj osoba i institucija koje mogu nekoga nominirati poprilično je velik. I Donald Trump je nominiran, što znači da ta brojka ne mora ništa značiti. Ljudi su se mobilizirali, jer je svijet u velikim problemima”, rekao je Bosanac.
Dvije nominacije koje se ističu su stanovnici grčkog otoka Lezbosa i sirijske Bijele kacige. “Različiti analitičari daju različite prognoze. Primjerice, Guardian je stao iza Bijelih kaciga. Nemoguće je ustvari predvidjeti, ali ono što će sigurno biti kad se obznani dobitnik, znat će se na koji način Nobelov odbor vidi smjer rješavanja problema u svijetu”, rekao je Bosanac.
Komentirajući kontroverze oko dobivanja Nobelove nagrade, Bosanac je istaknuo da je Nobel i politička poruka, ne samo mirovna nagrada i ima politički utjecaj.
“Ja ga vidim kao simboličnu gestu da danas uopće pričamo o miru. Svi pričaju o potrebi za mirom, ali ne vidimo da se to događa na terenu. Nobel je dobar svojevrstan brend da vidimo što je mir, mirovna politika i tko su ljudi koji se zalažu za uspostavu mira”, rekao je Bosanac.
Važno se sjetiti 2003. godine, velikih prosvjeda kad su ljudi govorili o šteti napada na Irak, rekao je Bosanac. “Alep je danas kruna pogrešne politike. Zanimljivo je pogledati snimke iz te godine i vidjeti što su protivnici rata tada govorili i vidimo da se danas još uvijek borimo s tim stvarima, poput borbe protiv terorizma”, rekao je Bosanac.
Teško da će Europa iznjedriti suvislo rješenje za izbjeglice
Komentirajući Antonija Guterresa kao favorita za glavnog tajnika UN, Bosanac je istaknuo da treba biti realan i shvatiti da je UN politička platforma koja omogućava razgovor svjetskih subjekata o različitim temama. “Potpuno je nerealno da će se postići konsenzus svih UN-ovih članica o nekim stvarima. No ono što UN može i mora napraviti jest da se interno restrukturira i to je Guterres napravio unutar UNHCR-a”, rekao je Bosanac, istaknuvši beneficije koje članovi tih organizacija uživaju. “Možda je došlo vrijeme da ljudi u Vijeću sigurnosti češće zasjedaju i ozbiljnije se prime posla, jer sad pomake ne vidimo”, rekao je Bosanac.
Guterres je zadnjih deset godina posvetio izbjeglicama. Europska unija daje veliki novac za Afriku, a treba ga dati i Turskoj da zadrži izbjeglice. Angela Merkel predložila je organizaciju kampova u Libiji i Tunisu. Na pitanje može li Europa iznjedriti suvislo rješenje za izbjeglice, koje bi istovremeno poštivala njihova ljudska prava, Bosanac je rekao da će biti vrlo teško. “Meni se čini da ta platforma UN-a dobiva smisao, jer je to jedini prostor na kojemu može doći do dogovora. Priča će se tamo vratiti samo ako budemo bombardirani groznim slikama iz Alepa, da bi se možda pokrenuli neki politički procesi”, rekao je Bosanac, istaknuvši da je EU počinila grešku kad se stavila u svojevrsnu reketarsku poziciju prema Turskoj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
