Na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu sudjeluje više od trideset šefova država i vlada. Brojne su teme i paneli, ali u fokusu je svakako budućnost transatlanskih odnosa i NATO saveza.
Europski čelnici žele doznati što doista usmjerava američku vanjsku politiku u ovom novom razdoblju. Novi ministar obrane poslao je poruku da transatlanski savez mora ostati ujedinjen protiv prijetnji.
“Svi vidimo kako je naša zajednica naroda izložena prijetnjama na više frontova, koje se poput luka nestabilnosti stvaraju na periferiji NATO-a i šire”, kazao je američki ministar obrane James Mattis.
VEZANE VIJESTI
Nakon što je novi američki predsjednik Donald Trump izrekao niz kritika na račun NATO-a, i pohvala na račun Rusije, njegov potpredsjednik Mike Pence trebao bi tijekom vikenda umiriti europske državnike.
“Predsjednik Trump je došao u ured i sada pruža svoju punu potporu NATO-u. On također prihvaća potrebu NATO-a da se prilagodi današnjoj strateškoj situaciji kako bi ostao vjerodostojan, sposoban i relevantan”, dodao je Mattis.
Američki ministar obrane dan prije, na sastanku NATO-a u Bruxellesu, dao je ultimatum saveznicima da povećaju obrambene proračune ili će SAD, koji financira 70 posto troškova NATO-a, smanjiti svoj doprinos.
Njemačka je očito prihvatila da treba pravednije raspodjeliti odgovornost.
“Moramo preuzeti svoj dio odgovornosti. Naravno, dijeljenje tereta nije samo pitanje financija, pitanje novca. Raspodjela tereta na više ramena nije samo pitanje eura i dolara. Zajedničko nošenje tereta je povrh svega načelo stajanja jedno pored drugog, bez oklijevanja, bez izgovora”, rekla je Ursula von der Leyen, njemačka ministrica obrane.
Berlin će nastaviti trend iz prethodnih godina kada je vojni proračun povećan devet posto, ali će za cilj od dva posto BDP-a trebati neko vrijeme.
“Moramo potrošiti više novca za to, moja kolegica von der Leyen je to upravo rekla i mi smo u njemačkoj vladi tako odlučili, nema sumnje, ispunit ćemo svoje obveze”, naglasio je njemački ministar finacija Wolfgaang Schaeuble.
No malobrojne članice ispunjavaju cilj. Hrvatska se po izdvajanjima od 1.23 posto nalazi u sredini. U 2016. godini bila je na 14. mjestu, i to ispred zemalja poput Njemačke, Italije, Španjolske ili susjedne Slovenije.
“Članice NATO-a će dostići taj cilj u različitom razdoblju, ali očekujem da će svi saveznici dostići taj cilj unutar 10 godina. Neke zemlje su već dostigle 2 posto, to su SAD, Ujednjeno kraljevstvo, Poljska, Estonija, Grčka. Zatim Rumunjska je objavila da će taj postotak od 2 posto dostići ove godine, a Litva i Latvija vjerojatno kroz nekoliko godina”, istaknuo je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Europske članice tražit će odgovore i o odnosu nove američke administracije prema Rusiji. O tome će s Mikeom Pencom razgovarati i njemačka kancelarka Merkel.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
