Linda Brown, učenica koja je bila središte pravosudne borbe u pedesetim godinama koja je dovela do desegregacije američkih škola, preminula je u ponedjeljak, objavila je organizacija koja je predvodila tu pravosudnu bitku.

Presuda američkog Vrhovnog suda u slučaju Brown protiv Odbora za obrazovanje iz 1954. bio je ključan trenutak u pokretu za ukidanje diskriminacije protiv Afroamerikanaca u Sjedinjenim Državama, no diskriminacija, rasizam i rasne tenzije i dalje pogađaju tu zemlju 60 godina poslije.

“Linda Brown, koja je bila jedna od učenika u srcu tog ključnog slučaja, preminula je danas u 76. godini”, priopćilo je nacionalno udruženje za promicanje prava crnaca.

Brown je “od posebne vrste herojskih mladih ljudi koji su se sa svojim obiteljima hrabro borili kako bi dovršili ultimativni simbol bijelog supremacizma – rasnu segregaciju u državnim školama”, naglasila Sherrilyn Ifill, dužnosnica NAACP-a, organizacije osnovane 1909. godine u svrhu borbe za prava Afroamerikanaca..

“Ona je primjer kako obični učenici mogu zauzeti ključnu ulogu u transformiranju ove države”, istaknula je Ifill u vrijeme dok učenici iz škole u Parklandu u kojoj je u pucnjavi poginulo 17 ljudi predvode pokret za strožu kontrolu prodaje oružja.

“To nije bilo lako za nju i njezinu obitelj, no njezina žrtva je srušila barijere i promijenila značenje ravnopravnosti u ovoj državi”, zaključila je.

Oliver Brown je u ranim pedesetim godinama prošlog stoljeća htio upisati svoju kćer u bjelačku školu u blizini njihovog doma u Topeki u Kansasu, no poručeno mu je da ju upiše u crnačku školu koja se nalazila dalje.

Brown je taj slučaj odveo na sud i on je postao dio NAACP-ove borbe protiv segregacije.

Tužba iz Kansasa je u žalbi američkom Vrhovnom sudu kombinirana s procesima iz Delawarea, Južne Karoline i Virginije, kao i iz prijestolnice Washingtona, i time postala povijesno važan slučaj Brown protiv Odbora za obrazovanje.

“Nevjerojatan utjecaj”

Vrhovni sud je 17. svibnja 1954. jednoglasno presudio da je segragacija protuustavna, no ta presuda ju nije dovršila jer su se neki bijelci i dalje žestoko borili protiv integracije.

Predsjednik Dwight D. Eisenhower je 1957. u prijestolnici Arkansasa Little Rocku na teren poslao vojsku kad je guverner te savezne države blokirao pristup afroameričkim učenicima u bjelačku školu.

Iako je odlukom Vrhovnog suda segregacija postala ilegalna, ona se i dalje nastavila zbog otpora rasista, kao i zbog učestalosti odvojenih crnačkih i bjelačkih četvrti.

Škole nisu bile jedina mjesta segregacije u Americi. U dijelovima države su postojali i odvojeni restorani, zahodi i fontane za piće.

Rasne tenzije i danas pogađaju SAD u kojem su crnci stotinama godinama bili robovi ili meta diskriminacije. Postotak afroamerikanaca koji žive u siromaštvu ili su pritvoreni i dalje je neproporcionalan u američkom društvu.

Brown, koja je u doba svog slučaja još bila djevojčica, kasnije u životu je postala učiteljica, držala je instrukcije iz glasovira i djelovala kroz Zakladu Brown, organizaciju koja čuva ostavštinu ključne presude.

Guverner Kansasa Jeff Colyer odao joj je počast u ponedjeljak na svom Twitter profilu.

“Život Linde Brown podsjeća nas da nekad ljudi od kojih najmanje očekujemo mogu imati nevjerojatan utjecaj te da služeći našoj zajednici istinski možemo promijeniti svijet”, napisao je republikanac.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.