Ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a postigli su u četvrtak dogovor o davanju nadležnosti Europskoj graničnoj i obalnoj straži za vraćanje ilegalnih migranata i suradnji s trećim državama, ali dogovor o prijedlogu da ta agencija koja će naslijediti Frontex broji 10 tisuća stalnih pripadnika do 2020. nije postignut.

Postignuti dogovor uključuje da Europska granična i obalna straža, ojačana nasljednica europske agencije za granice Frontex, može pružati tehničku i operativnu pomoć državama članicama u vraćanju nezakonitih migranata i pomagati im u identifikaciji državljana trećih država.
Granična i obalna straža, koja sada može djelovati samo u državama koje su susjedi EU-a, moći će djelovati i u trećim državama ako one na to pristanu. Za to bi EU trebala postići sporazume s trećim državama koji bi im omogućili da rasporede svoje ekipe za upravljanje granicama i za vraćanje nezakonitih migranata.
Međutim, nema dogovora oko ključnog dijela reforme Europske granične i obalne straže. Komisija je u rujnu predložila znatno jačanje Frontexa kako bi ta granična agencija postala prava Europska obalna i granična straža. Predloženo je povećenje broja pripadnika te agencije sa sadašnjih tisuću i pol na 10 tisuća pripadnika do 2020.
Austrijski ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl, koji je predsjedavao ministarskim sastankom, rekao je da je brojka od 10 tisuća stalnih pripadnika do 2020. preambiciozna i da bi ta agencija mogla imati pet tisuća graničara do 2025.
Kickl je rekao da je teško naći toliki broj osposobljenih ljudi, jer ih ne “možete naći na policima supermarketa”.
Današnji djelomični dogovor ne omogućava početak pregovora s Europskom parlamentom o konačnom tekstu zakona. “Ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno”, kaže se u priopćenju Vijeća EU-a.
Oko reforme sustava azila, kao što se i očekivalo, nije bilo nikakva napretka. Ta reforma je već dulje vrijeme u slijepoj ulici zbog spornih kvota za raspodjelu migranata, za koje neke zemlje poput Mađarske ne žele ni čuti.
Njemačka i Francuska su u četvrtak predložile da se omogući iznimka za one zemlje koje ne žele primati migrante tako što bi ih se obvezalo na “alternativne mjere solidarnost”, drugim riječima, mogle bi platiti u zamjenu za oslobađanje od obveze primanja migranata.
Te bi zemlje mogle dati financijski doprinos u proračun EUa ili financirati razvojne projekte u Africi. Pri tome se mora osigurati mehanizam kako bi se izbjeglo da sve zemlje žele platiti, a da nitko ne želi primiti migrante.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.