Utjecajna lobistička udruga njemačke industrije BDI pozvala je Europsku uniju da postroži politiku prema Kini, pozivajući tvrtke da smanje ovisnost o kineskom tržištu zbog sve izraženijih strahovanja od dampinga cijena i prijenosa tehnologije.
Oštriji tonovi iz BDI-ja najnovija su naznaka da Kina kao konkurent i model državnog gospodarstva zadaje sve više glavobolje političarima i poslovnim menadžerima u Europi.
U danas objavljenom izvješću BDI je naglasio da je njemačkim kompanijama Kina potrebna kao tržište.
“Unatoč tome, općenito bi bilo mudro da njemačka industrija sačuva raznovrsne trgovinske odnose i da donosi razborite odluke o ulaganjima”, navodi se u izvješću.
“Pretjerana ovisnost o jednom tržištu uvijek uključuje političke i ekonomske rizike koji valja svesti na minimum”, dodaju.
Zabrinjava ih otpor Pekinga zahtjevima za otvaranjem tržišta pa su vladi u Berlinu i Bruxellesu uputili 54 zahtjeva za pomoć.
“Peking bi u vlatitom interesu trebao više otvoriti domaće tržište i stvarno provesti dugo najavljivane gospodarske reforme”, ustvrdio je predsjednik BDI-ja Dieter Kempf.
PROČITAJTE JOŠ
EU bi morao kreirati snažniji ekonomski okvir za svoje unutarnje tržište kojim bi vezao poduzeća iz netržišnih gospodarstava za europski liberalni gospodarski sustav, smatraju u njemačkoj udruzi.
“Za EU je posebno važno da interno ističe važnost svog sustava i svojih vrijednosti ali i da ih ofenzivno zastupa prema van”, smatraju u BDI-ju.
Njihovi zahtjevi uključuju strože propise o subvencijama EU-a. Tako kompanije koje ne proizvode svoje proizvode u EU ne bi trebale dobivati državne subvencije, smatraju u njemačkoj udruzi.
Traže također veća ulaganja Unije u infrastrukturu i inovacije.
BDI je vodeća poslovna lobistička udruga u Njemačkoj i njezini stavovi imaju težinu i utječu na politiku vlade.
Pojedini ekonomski krugo upozoravaju pak da stroži stav prema Kini možda baš i nije najbolja strategija. U njemačkoj industrijskoj i trgovinskoj komori DIHK procjenjuju da je oko 900.000 radnih mjesta u Njemačkoj vezano za izvoz u Kinu, držeći da bi valjalo izbjeći eskalaciju sukoba s Pekingom.
“BDI-jev dokument tek je jedan u nizu glasova u raspravi”, naglašava ekonomist DIHK-a Volker Treier. “Moramo voditi računa o tome da je Kina naš najvažniji trgovinski partner i da treba vagati svaku riječ”, dodao je Treier.
Vrijednost bilateralne trgovinske razmjene Njemačke i Kine dosegnula je u 2017. rekordnih 187 milijardi eura, što odgovara gotovo trećini ukupne trgovinske razmjene EU-a s azijskim divom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
