Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis svojim ugledom gospodina čistih ruku u zemlji žilave korupcije nada da će izboriti još jedna mandat u nedjelju u dugome izbornome krugu u kojem mu je protukandidatkinja bivša premijerka Viorica Dancila.

Iohannis (60), snažan kritičar korupcije koji se nerijetko sukobljavao s vladom Socijaldemokratske stranke (PSD) koju je vodila Dancila, prikupio je u prvom izbornom krugu početkom studenoga 36 posto glasova.

Političar s desnog centra, bivši profesor fizike i pripadnik njemačke manjine, zagovara europske vrijednosti i” dijeli stajališta Berlina i Pariza u većini pitanja koja se tiču 28 članica EU-a, čime je više puta iritirao populističke čelnike u Budimpešti i Varšavi. “U kampanji se Iohannis predstavio kao prvak u vladavini prava i snažan zagovornik europskog puta Rumunjske”, kaže politički analitičar Mihai Sebe.

Dancila, koja je uz Iohannisa s 24 posto osvojenih glasova kvalificirala za drugi krug, u kampanji je kao svoj ulog isticala gospodarski rast i pozitivne financijske izglede. No Dancilu tereti velik uteg: parlament ju je nedavno smijenio s premijerske dužnosti. Kritičari su je k tomu nazivali marionetom Liviua Dragnee, najmoćnijeg čovjeka u njezinoj stranci koji je u svibnju završio u zatvoru zbog korupcije.

Lokalni promatrači predviđaju da će birači koji su u prvome krugu podržali bilo kojeg od 12 drugih kandidata, u drugome biti skloniji Iohannisu.

Ovlasti predsjednika u Rumunjskoj su ograničene, no izbori su važan pokazatelj stanja nacije nakon nedavnih nemira te godinu dana do parlamentarnih izbora. “Ponajprije, velika pobjeda Iohannisa dat će njegovoj stranci, Nacionalnoj liberalnoj stranci (PNL) vjetar u leđa za parlamentarne i lokalne izbore 2020., ocjenjuje Sebe te objašnjava “Njegova snažna pobjeda proizvela bi dovoljno moralne snage za provedbu reforma koje je zagovarao te za prelazak na nov način vladanja”.

Osim što je Dragnea poslan u zatvor, socijaldemokrati su od pobjede na izborima 2016. smijenili dva svoja premijera zbog spora o antikorupcijskim zakonima. Naime, pravosudna reforma koju je Dragnea želio provesti bio je njegov pokušaj da se spasi od služenja zatvorske kazne i neutralizira nacionalni ured za sprečavanje korupcije (DNA). Upravo taj ured je zbog svojih napora da spriječi pljačku i korupciju dobio pohvale Europske unije.

Demografska kriza koja pogađa Rumunjsku kao i ostale zemlje bivšeg komunističkog bloka od povratka demokracije i otvaranja granica 1989. ne pokazuje naznake slabljenja i potiče iseljavanje mladih ljudi, ponajviše onih s diplomom. Rumunjsku dijasporu čini već četiri milijuna ljudi od ukupno 20 milijuna stanovnika, koji su otišli na rad u zapadnu Europu ili preko Atlantika privučeni boljim plaćama nego kod kuće.

Rumunji u inozemstvu, koji su 2018. poslali svojim obiteljima gotovo tri milijarde eura, na svakim su izborima meta su ‘udvaranja’ stranačkih kandidata. Njihovi glasovi mogu doista promijeniti rezultat izbora, kao što se dogodilo 2009. kada je 100.000 glasova dijaspore donijelo pobjedu kandidatu desnog centra za predsjednika države Traianu Basescuu, koji je porazio ljevičara Mirceu Geoanu.

Vraćanje tih ljudi u zemlju jedno je od rijetkih pitanja u vezi kojih suglasje glavnih kandidata. Unatoč tim pozivima, broj onih koji se žele vratiti je u padu s 57 posto 2017. na 47 posto u 2019., po istraživanju instituta Ioen-I Research. Kao glavni razlog navode veliku korupciju u domovini.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.