Sastanak čelnika zemalja članica Europske unije, na kojem pokušavaju postići dogovor o sedmogodišnjem proračunu i planu za oporavak od posljedica koronakrize, prekinut je u subotu navečer i nastavlja se u nedjelju u podne, objavo je glasnogovornik predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

Samit je počeo u petak prijepodne i ni nakon dva puna dana još nema dogovora o paketu teškom preko 1800 milijardi koji bi trebao pomoći oporavku gospodarstva od posljedica pandemije covida-19. Najveći dio samita do sada protekao je u sastancima u manjim skupinama, bilateralnm i multilateralnim.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u subotu je ponudio ponešto modificirani prijedlog kako bi se došlo do kompromisa, ali za sada bez rezultata. Prije počeetka plenarnog zasjedanja u nedjelju u podne nastavit će se sastanci u manjim skupinama, nakon čega bi Michel trebao ponovno izići s novim kompromisnim prijedlogom. Michel je u subotu predstavio čelnicima svoj novi prijedlog u kojem je promijenio omjer bespovratnih sredstava i zajmova. Umjesto 500 milijardi bespovratne pomoći predložio je 450 milijardi, a umjesto 250 milijardi zajmova predložio je 300 milijardi.

Michel tim prijedlogom pokušava odobrovoljiti skupnu “štedljivih” zemalja koje se najviše protive ideji da se najveći dio sredstava iz instrumenta EU sljedeće generacije dodjeljuje kao bespovratna pomoć, dok se one zauzimaju da to bude u obliku povoljnih zajmova.

No, Michel je istodobno povećao iznos za bespovratnu pomoć iz ključnog dijela instrumenta za oporavak s 310 na 325 milijardi eura. Ključni element plana za oporavak “EU sljedeće generacije” (NGEU) je Fond za oporavak i otpornost (RFF), koji je prema prvotnom planu iznosio 560 milijardi. Od 560 milijardi iz RFF-a, 310 milijardi eura dodjeljivalo bi se kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.

Po novom prijedlogu taj fond se povećava na 625 milijardi, a udio bespovratnih sredstava povećao bi se za 15 milijardi, sa 310 na 325. To povećenje bilo bi na štetu nekih drugih programa poput Obzor Europa namijenjenog za pomoć istraživanju i inovacijama.

Najglasnije u zahtjevu da se smanji dio bespovratne pomoći su Nizozemska, Austrija, Danska i Švedska, skupina koju se naziva “štedljivom četvorkom”. Njima se u tom zahtjevu pridružila i Finska. Neki od njih su tražili da se bespovratna sredstva srežu za barem 200 milijardi.

Michel je osim toga predlaže i povećanje rabata za “štedljivu četvorku”, čime bi se smanjio njihov doprinos europskom proračunu. Također se predlaže i poseban mehanizam koji bi omogućio nekoj zemlji članici da zaustavi isplatu sredstava za oporavak ako ima primjedbe u pogledu korištenja sredstava za oporavak u bilo kojoj članici.

Riječ je o upravljanju sredstvima za oporavak, pitanju na kojem su u petak zapeli pregovori zbog inzistiranja Nizozemske da o tome odlučuju sve zemlje članice jednoglasno, što praktički znači da svaka od njih ima pravo veta na isplatu sredstava nekoj drugoj članici.

Michel također, predlaže i da se poveća dio carinskih prihoda koje zemlje članice mogu zadržati za sebe. To je također, posebno povoljno za Nizozemsku, jer je roterdamska luka najveći ulaz za uvoz u Europsku uniju. Prihode od carina prikupljaju zemlje članice, ali najveći dio ide izravno u europski proračun, a zemlja u kojoj se naplaćuje manji dio zadržava za sebe.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.