Prvom uključenju Irana u pregovore za rješenje građanskog rata u Siriji, koje se treba dogoditi u petak na međunarodnom sastanku u Beču, protivi se sirijska oporba koja drži da će iransko sudjelovanje potkopati politički proces, prenose u srijedu agencije.
“Primili smo poziv i odlučeno je da ministar vanjskih poslova sudjeluje u pregovorima”, izjavio je glasnogovornik iranske diplomacije Marzieh Afkham, javlja agencija AFP.
PROČITAJTE JOŠ
Dodaje da će tim “proširenim pregovorima” prethoditi četverostrani sastanak ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova s kolegama Johnom Keryijem iz Sjedinjenih Država, Adelom al-Džuberiom iz Saudijske Arabije i Feridunom Sinirliogluom iz Turske.
Na prvom sastanku u tom sastavu u Beču prošli su tjedan razmotrene perspektive za rješenje sirijskog građanskog rata u kojem je od 2011. ubijeno više od 250.000 ljudi. Iran dosad nije sudjelovao u međunarodnim pregovorima o rješenju sirijske krize.
Nije 2012. sudjelovao u radu konferencije Ženeva 1 o Siriji, a pozivnicu za pregovore Ženeva 2 iz 2014., povukao je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pošto su se usprotivili SAD-a i Saudijska Arabija.
Sudjelovanju Irana usprotivila se tada i sirijska oporba koja je zaprijetila nedolaskom u Ženevu, ali je danas i ona promijenila pristup.
“Iran ne vjeruje u deklaraciju iz Ženeve. Uključenje Irana umanjuje politički proces”, rekao je agenciji Reuters Hisham Marwa, potpredsjednik Sirijske nacionalne koalicije, no dodao je da ipak neće bojkotirati razgovore u petak u Beču.
“Važno je sada ne odbiti razgovore, ali je važno i izraziti zabrinutost: Iran ima samo jedan cilj – zadržati Asada na vlasti”, ustvrdio je Marwa.
Moskva i Washington se razilaze u stavu prema Bašaru al-Assadu
Rusija od početka sukoba 2011. inzistira na uključenju Irana, a SAD se tome protivio sve do utorka kada je na opće iznenađenje poslao Iranu pozivnicu. Taj preokret Moskva smatra uspjehom svoje diplomacije.
“SAD je konačno pokazao zdrav razum i realističan pristup situaciji. Vide da njihova strategija u Siriji nije neki uspjeh i da nisu uspjeli srušiti režim bez prolijevanja krvi”, ističe Aleksander Baunov, analitičar za Centar Carnegie u Moskvi.
Unatoč približavanju stajališta prema Iranu, Moskva i Washington još se razilaze u pogledu sirijskog predsjednika Bašara a-Asada, tradicionalnog saveznika Rusije, koji, po mišljenju SAD-a može kratko sudjelovati u tranziciji, ali će u konačnici morati otići s vlasti. SAD vjeruje da će u tome popustiti Rusija.
“Unatoč tome što govore, mislim da Rusi ne vide Asada u budućnosti Sirije”, ocijenio je u utorak šef američke središnje obavještajne agencije (CIA).
Američke snage godinu dana sudjeluju u zračnim napadima na terorističku Islamsku državu u Siriji, a Rusija se uključila krajem rujna, ali je Zapad sumnjiči da to čini kako bi pomogla Asadu.
Iran, najveća zemlja šijitskog islama i Saudijska Arabija, vodeća zemlja sunitskog islama, bore se za utjecaj u regiji što se prelama u Siriji kamo Iran službeno ne šalje svoje vojnike, već samo “savjetnike” iz Čuvara revolucije, elitne postrojbe iranske vojske, ali početkom listopada prvi je put objavio smrt petnaestak Iranaca u Siriji.
Na terenu u Siriji stanje je vrlo složeno jer se ondje bori niz islamističkih i drugih skupina, a neke od njih imaju vlastite političke mreže, piše Reuters.
U Beču će se ministrima vanjskih poslova SAD-a, Rusije, Turske, Saudijske Arabije te Irana priključiti kolege iz Libije, Egipta, možda Iraka kao i šefovi diplomacije Francuske Laurent Fabius i Europske unije Federica Mogherini.
