Bivši iranski konzervativni predsjednik Mahmud Ahmadinedžad registrirao se u srijedu za ponovnu kandidaturu za predsjedničke izbore u lipnju koji se smatraju testom legitimiteta iranskih klerikalnih vođa.

Kritiziran na Zapadu zbog dovođenja u pitanje holokausta, Ahmadinedžad se 2013. morao povući s vlasti zbog zakonskog ograničenja broja mandata. Tada je premoćnu pobjedu na izborima odnio sadašnji predsjednik Hasan Rohani, koji je 2015. dogovorio sporazum o iranskom nuklearnom programu sa svjetskim silama.

“Ljudi bi trebali biti uključeni u proces donošenja odluka u Iranu… Moramo se svi pripremiti za korjenite reforme”, rekao je Ahmadinedžad predajući svoju prijavu, prenijela je državna televizija.

Kandidati za izbore počeli su se prijavljivati u utorak.

Iranski klerikalne vođe nadaju se velikom odzivu birača, no na to bi moglo utjecati nezadovoljstvo zbog stanja u gospodarstvu koje je teško pogođeno američkim sankcijama koje je Washington ponovno uveo nakon što se povukao iz nuklearnog sporazuma prije tri godine.

Registracije će trajati do subote, nakon čega će kandidate provjeriti Vijeće čuvara. Šestoricu članova tog tijela imenovao je vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei.

Hamenei je podržao Ahmadinedžada nakon što je njegov reizbor 2009. izazvao prosvjede u kojima su deseci ljudi ubijeni a stotine su uhićene, što je potreslo teokraciju, prije nego su ih snage sigurnosti predvođene elitnom Revolucionarnom gardom ugušile.

Ali dvojica čelnika su se razišla nakon što je tadašnji predsjednik Ahmadinedžad eksplicitno zagovarao kontrolu Hameneijeve vrhovne vlasti.

Ahmadinedžad je bio diskvalificiran za izbore 2017.

U otvorenom pismu Hameneiju 2018., pozvao je na “korjenite reforme” u tri grane vlasti, izvršnoj, zakonodavnoj i pravosudnoj, kao i ureda vrhovnog vođe.

Bivši časnik Revolucionarne garde, koji se pokušava prikazati kao umjereni političar kritizirajući klerikalni establišment, Ahmadinedžad računa na siromašne iranske građane i radničku klasu koji su sve nestrpljiviji zbog sve većeg gospodarskog pritiska.

No njegova popularnost je dvojbena i očekuje se da će konzervativne političke skupine podržati istaknutog klerika i šefa pravosuđa, Ebrahima Raisija, ako se on odluči kandidirati.

Rohani se po ustavu više ne može kandidirati.

Nekoliko konzervativnih kandidata, uključujući nekoliko zapovjednika Revolucionarne garde, kazalo je da će se povući iz utrke ako se Raisi kandidira kako mu ne bi oduzimali glasove.

Raisi je jedan od najmoćnijih iranskih čelnika i kandidat za nasljednika Hameneija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.