Brazilski Senat otvorio je u utorak istrago o načinu na koji je vlada upravljala pandemijom koronavirusa i ta politički eksplozivna istraga mogla bi naštetiti predsjedniku Jairu Bolsonaru koji se želi kandidirati za još jedan mandat.

Najžešći protivnici nazivaju Bolsonara “genocidnim”, a među njima je bivši predsjednik s ljevice Luiz Inacio Lula da Silva, kojemu ankete predviđaju pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora u listopadu 2022., no aktualni predsjednik minimizirao je pandemiju u svim njezinim aspektima.

Odbacio je mjere zatvaranja, nošenje maske i držanje fizičkog razmaka među ljudima, pa čak i cjepiva. Njegovoj vladi stavlja se na teret da je odbacila nekoliko ponuda farmaceutskih tvrtki, među njima 70 milijuna doza cjepiva koje je predložio laboratorij Pfizer u kolovozu 2020.

Proces cijepljenja u Brazilu šepa zbog nedostatka doza, a Bolsonaro nastavlja hvaliti neke lijekove koje on drži efikasnima, kao što je hidroksiklorokin, unatoč tome što ga stručnjaci odbacuju.

Zločini protiv čovječnosti

Istražno povjerenstvo Senata diglo je na noge glavni grad Brasiliju u vrijeme kada bi ta golema južnoamerička zemlja idućih dana trebala prijeći prag od 400.000 umrlih od posljedica covida-19, po čemu je druga u svijetu s najviše žrtava nakon Sjedinjenih Država,

Samo četiri od 11 članova istražnog povjerenstva smatraju se bliskima vladi.

Povjerenstvo uspostavljeno u utorak treba zaključiti je li bilo nepravilnosti, odnosno korupcije, napose u načinu na koji je vođena kriza s nestašicom kisika u Manausu, glavnome gradu brazilske države u amazonskoj prašumi.

Ako povjerenstvo zaključi da je nepravilnosti bilo, izvješće može proslijediti državnom odvjetništvu, a ono podići tužbu protiv jednog ili više članova vlade.

“Nisam počinio nikakvu pogrešku, nemam kristalnu kuglu, već razgovaram s ljudima”, ustvrdio je Bolsonaro u utorak pred svojim pristašama u Brasiliji.

Na čelo povjerenstva kao izvjestitelj imenovan je Renan Calheiros, jedan od vođa u Senatu koji je obećao “kiruršku” istragu o pogreškama vlade.

“Zemlja ima pravo znati tko je pridonio tisućama smrti, a oni koji su počinili pogreške moraju biti kažnjeni, rekao je i odbacio tezu o višoj sili.

“Nije nas Božja kazna dovela do ovog stupnja (pandemije). Postoje krivci, bilo svojim djelovanjem ili nedjelovanjem. (…) Zločini protiv čovječnosti ne zastarijevaju, primjer su (Slobodan) Milošević i (Augusto) Pinochet”, rekao je Calheiros.

“Ni u čemu nisam pogriješio”, odvraća Bolsonaro i tvrdi da bi mjere poput nacionalnog ‘lockdowna’ bile nanijele više patnje zemlji nego virus.

Neki stručnjaci smatraju da istraga i nije potrebna jer je svima jasno gdje je vlada pogriješila i pitanje je samo koliki je obim štete.

Povjerenstva takve vrste u prošlosti su imala ponekad dramatičan učinak, primjerice 90-ih kada je takva istraga završila opozivom predsjednika Fernanda Collora.

Bolsonaro po anketama već sada snažno zaostaje za Lulom da Silvom.

Ispitivanje koje je sredinom travnja objavio portal Poder 360, predviđa Luli daSilvi 52 posto glasova u drugome krugu, a Bolsonaru 34 posto.