Novinari CNN-a su razgovarali s trojicom ruskih vojnika koji su zarobljeni u Ukrajini, a iz ovog razgovora kao i mnogobrojnih izjava drugih vojnika koji su u istoj situaciji, dalo se zaključiti da ovo nije rat u kojem oni žele sudjelovati.
Otprilike desetak ruskih vojnika koji su zarobljeni u Ukrajini se pojavilo se na konferencijama za novinare prošlog petka. Oni su samo neki od otprilike 600 vojnika za koje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da su zarobljeni.
CNN ističe da bi njihovo javno pojavljivanje moglo biti upitno prema Ženevskoj konvenciji koae zabranjuju državama da izazivaju nepotrebno ponižavanje ratnih zarobljenika. Također, navodi se da postoji mogućnost da su ovi zarobljenici osjećali pritisak da izraze stavove koji odgovaraju ukrajinskim vlastima.
Međutim, novinari CNN-a su ocijenili da tri zarobljena ruska pilota s kojima su razgovarali nisu djelovali kao da govore pod prisilom.
CNN je zatražio pristup za razgovor sa zatvorenicima od ukrajinskog Ministarstva unutarnjih poslova. Navode da su jedino njihovi novinari bili u prostoriji tijekom tog razgovora i da se ukrajinski službenici koji su bili prisutni ni u jednom trenutku nisu pokušali umiješati ili usmjeriti novinare ili zatvorenike da postavljaju ili odgovaraju na određena pitanja. Navode da zatvorenici nisu bili vezani lisicama, a iako se nisu pomjerali sa svojih sjedala, djelovalo je kao da ih ništa fizički ne sputava.
CNN koristi samo imena ratnih zarobljenika radi njihove zaštite. Intervju je objavljen i na ruskom jeziku.
Teške riječi za Putina
Tri pilota sjedila su oko stola. Jedan od njih imao je ranu na čelu, za koju je rekao da je zadobio prije uhićenja.
“Prihvatljivo su se ophodili prema nama. Ponudili su nam hranu i piće. Ponudili su liječenje”, rekao je jedan pilot, imena Maksim.
CNN-ov intervju s trojicom ruskih zarobljenika otkrio je da su oni duboko zabrinuti zbog svoje misije i stradanja ukrajinskih civila, a imali su i teške riječi za svog vrhovnog zapovjednika Vladimira Putina.
Maksim, časnik i pilot, vodio je većinu razgovora. Bio je u modricama i vrlo blijed, ali je govorio lucidno tonom profesionalnog vojnika.
Rekao je da je samo primio svoju “tajnu borbeno zapovijet” dan prije nego što je Putin najavio “specijalnu vojnu operaciju” protiv Ukrajine.
Novinari su pitali pilote što misle o Putinovim tvrdnjama da Ukrajinom upravljaju neonacisti.
“Mislim da je to izmišljeno kao izgovor i da je to nešto što svijet ne može razumjeti. Ali Putinu i njegovom krugu je to potrebno kako bi postigli svoje ciljeve. Jedan od takvih koraka bio je da bi za njih bilo korisno da šire dezinformacije o fašizmu i nacizmu”, rekao je Maksim.
“Nismo vidjeli naciste ili fašiste. Rusi i Ukrajinci mogu komunicirati na istom jeziku, tako da vidimo dobro (u ovim ljudima)”, rekao je.
“Teško je dati direktnu ocjenu njegovih postupaka. Ali, u najmanju ruku, sudeći po posljedicama njegovih zapovijedi, nije u pravu”, izjavio je ovaj vojnik o Putinu.
Na drugom brifingu za medije na istom mjestu, vojnik po imenu Vladimir je grupi međunarodnih novinara izjavio:
“Naša vlada nam je rekla da moramo osloboditi civilno stanovništvo. Želim da kažem ruskim vojnicima: položite oružje i napustite svoje stanice, ne dolazite ovamo. Svi žele mir ovdje”.
Vladimir je otišao i korak dalje, te rekao: “Želim da kažem našem vrhovnom zapovjedniku da zaustavi terorističke činove u Ukrajini jer ćemo se kad se vratimo ustati protiv njega”.
Drugi vojnik koji je bio prisutan se obratio direktno Putinu: “Ovo nećete dugo skrivati. Ovdje ima mnogo sličnih nama. Prije ili kasnije, vratit ćemo se kući”.
Zbunjenost među vojnicima
U razgovoru za CNN, Maksim je postao emotivan zbog patnje nanesene civilima nakon invazije.
“Ne radi se samo o demilitarizaciji Ukrajine ili porazu Oružanih snaga Ukrajine, već se sada uništavaju gradovi mirnih civila. Čak, ne znam, što može opravdati (…) suze djeteta, ili još gore, smrti nevinih ljudi, djece”, rekao je.
Objasnio je i da su vojnici svjesni šta se dogodilo u mjestima poput Mariupolja, gdje je od početka invazije ubijeno skoro 1.600 ljudi.
“To je bila užasna činjenica, ne samo zato što je to zločin. To je vandalizam. Takve stvari se ne mogu oprostiti. Bombardirati rodilište? To je najperverzniji (…) oblik neonacizma, neofašizma. Kome bi tako nešto moglo pasti na pamet?”, rekao je on.
Drugi pilot, čije je ime Aleksej, tiho je dodao: “Ne ovisi baš od nas koga bombardiramo, šta bombardiramo. To je zapovijed.”
Maksim i njegovi kolege piloti su istaknuli da postoji velika zabrinutost zbog ofanzive u Ukrajini.
“Znam da su u mojoj jedinici potpuno protiv toga. Imaju mnogo rođaka i prijatelja (u Ukrajini) i rečeno im je da je to operacija lokalizirana na DNR (oblast Donjeck koju podržava Rusija), a ne napad na cijelu zemlju. Moja divizija je bila potpuno protiv toga”, objasnio je Maksim.
“Da Ukrajina želi da postane dio Rusije, da uspostavi neku suradnju – svakako. Nitko ne bi bio protiv toga. Ali prisiljavanje na njih na to jednostavno nije prihvatljivo”, dodao je.
Profesor Neil Greenberg, koji je služio je u Oružanim snagama Ujedinjenog Kraljevstva više od 20 godina kao psihijatar i istraživač, je objasnio da su po Ženevskoj konvenciji ratni zarobljenici dužni navesti samo svoja imena, čin, datum rođenja i vojni matični broj.
“To je sve što treba da date pa činjenica da govore više od toga sugerira da su ili dovedeni u tešku situaciju jer je na njih izvršen pritisak ili da su dovoljno uznemireni da su prekršili protokol jer su vjeruju u ono što govore”, rekao je Greenberg za CNN.
“Ono što je zanimljivo s psihološke točke gledišta je da prosječan vojnik nema često političke ideale onoga tko vodi državu. Dakle, ako pitate vojnike zašto rade to što rade, oni često kažu da to rade zato što se bore jedni za druge – mi smo grupa braće i zato ćemo raditi ono što radimo jer slijedimo zapovijedi i brinemo jedni o drugima”, dodao je.
“Malo je vjerojatno da bi oni imali iste ideale kao Putin pa bi bilo pogrešno misliti automatski da ti stavovi nisu istiniti”, ocijenio je on.
Jedan od zarobljenih vojnika ispričao je na odvojenom brifingu za medije o ulasku njegove artiljerijske jedinice iz Bjelorusije niz put do Černihiva. Rasplakao se dok je pričao o susretu s mještanima koji su njegovoj jedinici rekli da ide kući i rekli: “Ovdje nema fašista”.
Također je govorio o zbunjenosti među jedinicama. Njegova grupa je zaglavila u močvari i morala je uništiti svoje borbeno vozilo. Lutali su pješice nekoliko dana prije nego što su stigli do sela i predali se nakon razmjene vatre.
Drugi ruski vojnik je u videu koji su objavili ukrajinski mediji objasnio da je prešao s Krima prve noći ofanzive.
Neimenovani vojnik, koji je rekao da ima 22 godine i dao broj svoje jedinice, rekao je da je ubrzo postalo očigledno da “mi nismo ovdje kao mirotvorci, već da se borimo”.
“Pitali smo zapovjednike što mi, do đavola, radimo ovdje. Nismo se mogli okrenuti i otići. Iza su bile jedinice koje ubijaju dezertere”, rekao je.
“Rečeno nam je da nema civila u svakom naselju. Ali oni su bili tu. To nas je zabrinulo. Mi smo već shvatili da rakete lete na civilno stanovništvo, na obične gradove, ali ne i na vojne objekte. Iako nam je rečeno sasvim suprotno. Tako da smo se predali”, objasnio je.
Zapovijedi u zadnji čas
Maksim je objasnio da je dobio svoje borbene zapovijedi dan prije nego što je Putin najavio invaziju. A onda je, kako je rekao, uslijedilo iznenađenje.
“Zapovijed je otkazana. Dio zračnih snaga koji je već poletio morao se vratiti. Bili smo sretni i mislili smo da su stvari možda riješene mirnim putem”, ispričao je on.
Međutim, pogriješio je. Ubrzo nakon toga je dobio listu koordinata za ciljeve u istočnoj Ukrajini, oko Izijuma i Čuhuiva.
Rekao je da nije bio siguran što je gađao.
“Nemoguće je stvarno znati šta je izvan naših državnih granica. Na primjer, oni obilježe kolonu tenkova. Ali ne možemo biti sigurni da li se tamo zaista nalazi ili ne”.
“Bacili smo samo projektile bez lociranja”, rekao je Maksim.
CNN je analizirao više slučajeva u kojima su bombe bačene iz zraka pogodile civilna područja u Ukrajini od početka invazije 24. veljače. To su bile takozvane “glupe bombe”, nenavođena municija koja predstavlja veći rizik od nanošenja neselektivne štete.
“Upotrijebio sam samo uobičajene eksplozivne bombe, napravljene od lijevanog željeza… Iste one koje su korištene tijekom Drugog svjetskog rata s nekim promjenama tu i tamo tijekom godina. Postoje modernije balističke varijante, naravno, ali činjenica ostaje da ih nismo koristili”, dodao je Maksim.
Prošlog tjedna, američki i NATO dužnosnici rekli su da se Rusija mnogo više oslanjala na manje sofisticirane, takozvane “glupe bombe” nego na svoj arsenal precizno navođene municije.
“Teško je u ovom trenutku reći je li to vođeno troškovima, ako je to vođeno nedostatkom zaliha ili je to samo vođeno željom da se bude brutalniji u upotrebi sile”, rekao je visoki dužnosnik NATO saveza u četvrtak .
Drugi ruski vojnici koje su zarobili Ukrajinci također su govorili o zapovijedima koja su stizale u posljednjem trenutku.
Sergej, koji je bio u artiljerijskoj jedinici, rekao je da su u 10:00 sati, 23. veljače, bili postrojeni i da im je zapovjednik prenio Putinovu zapovijed da napadnu Ukrajinu, zauzmu Kijev i “zaštite stanovništvo od fašizma i tiranije u Ukrajini”.
Neizvjesna budućnost
Piloti koji su razgovarali sa CNN-om nisu bili sigurni kako će se rat završiti.
“Nadam se da naši nadređeni imaju kontrolu nad okolnostima. Kako će se stvari dalje razvijati, da poželim neki ishod, ja neću ovdje govoriti što bih želio”, rekao je Maksim.
Također je govorio o svom prvom kontaktu s obitelji kod kuće.
“Rekao sam ‘Živ sam’ jer je to bio naš prvi razgovor. Rekao sam im: ‘Živ sam i zatočen sam’. Razgovarali smo o osobnim stvarima. O našoj djeci, kući; ne o vojnim stvarima. Naravno, zaista želimo da vidimo naše obitelji i voljene. Da se sretnemo sa njima. I zagrlimo ih jer su zabrinuti”, ispričao je.
Međutim, vojnici su izrazili zabrinutost zbog onoga što bi im se moglo dogoditi.
“Zločini koje smo počinili; svima će nam se isto suditi”, rekao je Maksim.
Drugi vojnik na drugom brifingu izrazio je slična osjećanja.
“Užasan je osjećaj shvatiti našu grešku. Bit će potrebne godine, desetljeća, vjekovi da se poprave odnosi. Volio bih da mogu utonuti u zemlju i nestati”, rekao je.
Tijek događaja u Ukrajini iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare