Jesu li u Europi uopće dobrodošli ruski muškarci koji ne žele ratovati u Ukrajini? Tisuće njih napušta svoju domovinu. Oni bježe od vojne obveze i bojišta. Ali kamo idu? I tko ih želi prihvatiti?
Duge kolone automobila na ruskoj granici prema Gruziji, Finskoj i Kazahstanu. Rasprodani letovi prema Srbiji, Dubaiju pa čak i prema Bjelorusiji. Mnogobrojni ruski muškarci su posljednjih dana napustili svoju zemlju, kako bi izbjegli djelomičnu mobilizaciju. No, u Europi mnoge zemlje ratnim dezerterima doslovno zatvaraju vrata pred nosom. Finska je u međuvremenu zatvorila svoje granice, a neke druge države dezerterima ne izdaju potrebne vize. Kakva je situacija u srednjoj i jugoistočnoj Europi? Deutsche Welle je zamolio dopisnike da im jave kakva je situacija u zemljama iz kojih izvještavaju.
VEZANE VIJESTI
Češka
Predsjednik Miloš Zeman podržava prihvat ruskih ratnih dezertera. „Mislim da bi tim ljudima trebali dati vizu, baš kao i ukrajinskim izbjeglicama”, rekao je on. Zeman je do prošle godine podržavao Putina, a u međuvremenu se pretvorio u vrlo oštrog protivnika ruskog predsjednika. Ali njegove riječi u Pragu ostaju bez ikakvih posljedica. Češka prihvaća samo disidente, ali ne i dezertere. Rusi koji bježe od mobilizacije nemaju pravo na humanitarnu vizu, kaže ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky. “Onaj tko bježi iz zemlje samo zato što ne želi ispuniti obveze koje mu nameće vlastita država, ne ispunjava preduvjete za dodjelu humanitarne vize“, tako news-portal CT24 citira šefa diplomacije u Pragu.
Lipavsky je taj stav opravdao sigurnosnim aspektima. „Naš cilj ne može biti da nam se dezerteri motaju po zemlji, to bi i za našu državu bio sigurnosni rizik”, tvrdi on. I dodaje: „Možda među njima ima i ruskih agenata.“ Ministar naglašava kako on već odavno radi na tome da se oslabi utjecaj ruskih obavještajnih službi u Europi. Češka je prošle godine protjerala 81 člana ruskog diplomatskog osoblja koje se sumnjičilo za špijunažu, kaže ministar. Oni su, kako je dodao, odgovorni za napad na jedno skladište streljiva 2014. godine.
Već od početka ruske agresije u veljači ove godine Češka više ne izdaje turističke vize Rusima. Na neformalnom sastanku šefova diplomacije zemalja članica EU-a 31. kolovoza u češkom glavnom gradu vlada je pokušala „progurati” ukidanje šengenskih viza za sve ruske građane u Europskoj uniji – ali bez uspjeha. Na koncu su članice Unije postigle kompromisno rješenje: vize se generalno ne ukida, ali je njihovo izdavanje postalo nešto skuplje i kompliciranije. „To je dobar korak, ali to nije dovoljno”, rekao je tada Lipavsky.
Poljska
I Varšava reklamira sigurnosne aspekte. I iz sigurnosno-političkog, ali i moralnog kuta se prihvat većeg broja Rusija smatra potezom koji nije preporučljiv, izjavio je ministar vanjskih poslova Zbigniew Rau. A zamjenik poljskog ministra policije Marcin Wasik je upozorio da bi se među stvarnim bjeguncima mogli nalaziti i suradnici ruskih tajnih službi.
„Mi ne želimo prihvatiti ruske državljane koji su do sada podržavali Putinov režim, i koji su sad, s obzirom da vjerojatno moraju na bojište, postali veliki demokrati i planiraju napustiti Rusiju”, kazao je Michal Dworczyk, šef Ureda poljskog premijera. Poljska ipak ne zatvara granice za one aktiviste koji se bore za ljudska prava i koje se progoni zbog njihovih političkih uvjerenja, napomenuo je bliski suradnik Mateusza Morawieckog.
U medijima se oko ove teme diskutira kontroverzno. Liberalno-konzervativni list „Rzeczpospolita” se protivi prihvatu ruskih dezertera. „Ruske statistike pokazuju da skoro 80 posto stanovništva podržava Putina i njegovu agresiju protiv Ukrajine“, podsjeća komentator tog lista i naglašava kako zatvaranje poljske granice nije „slijepa osveta“ ili „uvođenje kolektivne odgovornosti“, već samo „udarac tihoj socijalnoj bazi te vlasti”.
Konzervativni publicist Lukasz Warzecha na drugoj strani se zalaže za „pragmatičan stav“. „Ohrabrivanje vojnika na dezerterstvo je jedna od najboljih i najstarijih metoda sabotaže. Putin nam je tu mogućnost servirao na srebrnom pladnju”, napisao je on na online-portalu Onet i dodao: “Naš cilj ostaje slabljenje Rusije.”
Poljska je već 19. rujna drastično ograničila mogućnosti ulaska ruskih državljana u tu zemlju: ruski turisti, poslovni ljudi, sportaši i umjetnici više ne mogu ući u Poljsku. Pa ipak poljske granice usprkos tome nisu hermetički zatvorene za dezertere. Portal „Wirtualna Polska” je objavio kako je 32-godišnji Alexander bez problema uspio doći u poljski glavni grad – i to zrakoplovom iz Moskve, preko Turske i Mađarske.
Grčka
Na grčkoj granici do sada se nisu pojavljivali Rusi u vojno sposobnoj dobi, odnosno dezerteri koji bi tražili azil. Oni bi morali doći iz smjera Turske, a ta je granica zatvorena za izbjeglice. U slučaju da se ruski dezerteri ipak dokopaju Grčke, vrlo je izvjesno da tamo neće biti dobrodošli. Grčko zakonodavstvo naime ne predviđa izdavanje azila onim osobama koje se ne žele boriti za svoju zemlji na fronti. Dezerterstvo se smatra kaznenim djelom, a počinitelji kaznenih djela nemaju pravo na azil u Grčkoj. Dakle, izjava u stilu „Ne želim se boriti protiv Ukrajine“ ne bi bila dovoljan razlog za odobravanje ulaska u Grčku.
Azil se dodjeljuje samo onim Rusima koji mogu dokazati da su u Rusiji bili proganjani i prije mobilizacije, i to iz političkih, vjerskih ili drugih razloga. Iz javne diskusije se može razaznati da nema spremnosti da se na dezertere gleda kao na proganjane disidente koji imaju pravo na zaštitu. Umjesto toga se od njih očekuje da ostanu u svojoj zemlji i da se bore – ili protiv neprijatelja ili protiv diktatora. U slučaju Rusije treba još dodati da se ne može poći od toga da su se muškarci koji sad pokušavaju pobjeći prije toga na bilo koji način opirali Putinu ili bili protiv njegovog napadačkog rata.
Sasvim drugačije grčka javnost gleda na članove grčke manjine u Ukrajini. Oni većinom žive u okolici Mariupolja, u područjima koja su zauzeli Rusi. Grci bi rado prihvatili te ljude, pod uvjetom da to oni traže – pa čak i one ukrajinske Grke koji su proruski nastrojeni, piše Deutsche Welle.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!