Može li Ukrajina potisnuti ruske trupe? Je li to moguće na jugu Ukrajine kao što je već uspjelo na sjeveru? Kad bi se to moglo dogoditi? Ta pitanja si ovih dana postavljaju milijuni Ukrajinaca. Sve je više naznaka dugo očekivane protuofenzive na jugu, prema Hersonu, ali situacija je nepregledna.
Na početku napada na Ukrajinu propao je pokušaj Rusije da zauzme Kijev i Moskva je krajem ožujka povukla svoje trupe s područja sjeverno od ukrajinskoga glavnoga grada. Ukrajina je uspjela vratiti područja koja su bila okupirana. Pola godine kasnije vlada u Kijevu se nada da će taj uspjeh moći ponoviti i na jugu zemlje, piše Deutsche Welle.
vezana vijest
U središtu pozornosti je grad Herson, glavni grad istoimene pokrajine. Predstavnici ukrajinske vojske govorili su u ponedjeljak o “ofenzivnim akcijama”” na jugu i time izazvali pozornost diljem svijeta.
Zapadni mediji su javili da je ukrajinska vojska vratila pod svoj nadzor neka sela. Vlada u Kijevu je oprezna i suzdržana kad se radi o javljanju uspjeha. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da o akciji neće biti objavljene pojedinosti, ali potvrda je stigla s ruske strane.
Pokušaj ukrajinske protuofenzive je odbijen, priopćilo je rusko ministarstvo obrane. “Postoji dojam da počima nešto veliko, ali još nismo sigurni”, kaže Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih trupa u Europi u razgovoru za DW. “Idućih dana bi se moralo dogoditi puno više stvari”.
Zašto je Herson važan?
Herson je najveći ukrajinski grad koji su ruske trupe osvojile nakon početka invazije u veljači. Ruska vojska je s anektiranog Krima mogla u samo nekoliko dana prodrijeti daleko prema sjeveru, osigurati kopneni koridor prema Krimu i zauzeti velik dio ukrajinskog područja uz Azovsko i Crno more. To područje ima veliko strateško značenje.
S jedne strane preko tamošnjih luka se izvozi ukrajinska roba. S druge strane, Krim je prvotno odatle opskrbljivan slatkom vodom, iz najveće ukrajinske rijeke Dnjepra. Ukrajina je prekinula tu opskrbu nakon ruske aneksije Krima 2014. godine. Sad je ruska vojska uspostavila dotok vode iz Dnjepra na Krim jednim kanalom.
Bivši američki general: pravi trenutak i mjesto
O mogućoj ukrajinskoj protuofenzivi na jugu zemlje već tjednima se nagađa. Predsjednik je naredio vraćanje obalnih područja, izjavio je ukrajinski ministar obrane Oleksij Resnikov u srpnju u intervjuu za britanski Times.
Je li ta ofenziva sad počela ili nije? Trenutak izgleda povoljan. “Ako Ukrajina stvarno počne s ofenzivom, ona je odabrala pravi trenutak i pravo mjesto”, kaže bivši američki general Hodges.
Uz pomoć zapadnog oružja kao što su američki višecijevni bacači raketa HIMARS ukrajinska vojska je uspjela uništiti ili otežati glavne putove opskrbe ruskih trupa na desnoj obali Dnjepra kod Hersona. I sam grad Herson je na desnoj obali i ruska vojska teško može poslati pojačanje u njega. Satelitske snimke potvrđuju izvještaje ukrajinske vojske o oštećenim mostovima kod Hersona. Cilj raketnih napada sustavom HIMARS su i ruske zapovjedne strukture, kaže Hodges.
Približavanje zime stavlja Kijev pod pritisak
Vlada u Kijevu je pod dvostrukim pritiskom. Najavljena ofenziva na jugu izazvala je među stanovništvom velika očekivanja. Čežnja za vojnim uspjesima se osjeća u društvu.
“Kijev se nalazi pod pritiskom da vojska ne samo brani zemlju nego i napadne”, kaže vojni stručnjak Bradley Bowman iz američkog instituta FDD u razgovoru za DW. To je razumljivo s obzirom na patnje stanovništva. Osim toga vremenski povoljno razdoblje bi uskoro moglo proći. Promatrači u Ukrajini i na Zapadu polaze od toga da će Moskva na to područje poslati dodatne vojne snage. Već postoje izvještaji o premještanju trupa.
Osim toga u tijeku su pripreme za “referendum”, kojim Rusija želi obrazložiti aneksiju južnoukrajinskih područja – slično kao što je napravila i s Krimom. Ova ofenziva je “znatno veća” nego dosadašnje akcije, naglašava britanski vojni stručnjak Justin Crump u razgovoru za DW. “Ona bi mogla odgovarati onomu što je želio ukrajinski predsjednik”.
Ukrajina je planirala u Hersonu postići vojne uspjehe prije nego što Rusija tamo u rujnu može održati “referendum”. Na kraju krajeva hladno i kišno vrijeme bi u kasnu jesen moglo otežati ukrajinsku ofenzivu.
Predsjednik Zelenski je u lipnju u video-poruci na susretu skupine G7 u njemačkom Elmauu rekao da bi rado završio rat prije početka zime. Kad ga je krajem kolovoza jedan reporter DW-a upitao u vezi s tim rokom, on je izbjegao jasan odgovor. Bit njegove poruke je bila da je Ukrajina odlučna braniti se i da nije po svaku cijeni zainteresirana za pregovore s Rusijom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!