Ministri vanjskih poslova 27 zemalja Europske unije sastali su se u četvrtak na neformalnom sastanku u Lisabonu gdje su najavili "jačanje partnerstva s Afrikom", osobito na gospodarskom oporavku nakon pandemije i rješavanju pitanja ilegalnih migracija.

“Migracije su veliki izazov. Tu ćemo od afričkih partnera tražiti veći angažman i preuzimanje odgovornosti”, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman za Hinu nakon neformalnog sastanka zatvorenog za medije.

“Važno je kod njih (afričkih zemalja) stvoriti uvjete i izgraditi institucionalne sposobnosti za upravljanje migracijama”, dodao je.

Portugal, koji još mjesec dana predsjeda EU-om, njeguje odnose s afričkim zemljama napose s bivšim kolonijama poput Angole, Mozambika i Zelenortske Republike pa je na dnevni red sastanka stavio odnose EU-a i Afrike. Ove godine se obilježava 58 godina osnutka Organizacije afričkog jedinstva, institucije čiji je cilj unošenje mira i stabilnosti na taj kontinent, a koja se od 2002. zove Afrička unija.

Posljednjih godina su zbog ratova i siromaštva tisuće migranata krenule iz zemalja poput Libije preko Mediteranskog mora do granica s EU-om u potrazi za boljim životom.

“Dogovorili smo se da ćemo zajedno raditi s afričkim partnerima kako bismo im pomogli u oporavku nakon pandemije”, rekao je Grlić Radman. “Mnogo je izazova poput brojnih sukoba, terorizma, društvene nejednakosti, siromaštva…U potrazi za boljim životom mnogi ljudi odlaze prema Europi”, rekao je.

Ministri 27 zemalja EU-a su se u četvrtak okupili u Lisabonu na sastanku poznatom pod imenom “Gymnich”, nazvanom po njemačkom dvorcu gdje je prvi takav neformalni skup organiziran 1974. godine. Na takvoj vrsti sastanka europski ministri vanjskih poslova u opuštenijoj atmosferi raspravljaju o globalnim temama bitnima za EU.

Hrvatska se nada ulasku u “Schengen”, europski prostor slobodnog kretanja bez putovnica, o čemu je u utorak Grlić Radman razgovarao s portugalskim kolegom. Nakon sastanka Grlić Radman je rekao kako se “Portugal aktivno i snažno zalagao za ulazak Hrvatske u Schengen”. Premijer Andrej Plenković, koji je ovaj mjesec na samitu u Portu tražio podršku od Slovenije, Švedske, Francuske i Grčke, rekao je u utorak kako bi Hrvatska mogla ući u šengenski prostor 2022. godine. To je nazvao “strateškim ciljem” Hrvatske.

Hrvatska je u srpnju 2015., dvije godine nakon pristupanja Europskoj uniji, aplicirala za ulazak u prostor u kojem se oko 400 milijuna građana iz 26 zemalja kreće slobodno bez putovnica. Prostor je nazvan po luksemburškom mjestu Schengenu gdje je sporazum o njemu potpisan 1985. godine.

Masovni dolasci migranata, koji riskiraju živote na putu do Europe, zaustavili su širenje tog prostora pa za ulazak čekaju i Bugarska i Rumunjska.

Prošli tjedan je oko 8.000 migranata ušlo iz Maroka u Španjolsku u enklavi Ceuti, što je dovelo do diplomatskih tenzija između te dvije države. U Maliju su, pak, izvršena dva puča u posljednjih devet mjeseci čime se nastavlja nestabilnost u toj zemlji.

“Pripremamo sastanak na vrhu s afričkim partnerima, koji je predviđen za kraj godine”, rekao je Grlić Radman. Sastanak u Kigaliju, u Ruandi, trebao se održati prošle godine ali nije zbog pandemije.

Afrika u posljednjih 30 godina nije u fokusu hrvatske vanjske politike ali je u planu otvaranje veleposlanstva u Etiopiji, gdje se nalazi sjedište Afričke unije. Pandemija je, međutim, odgodila aktivnosti oko otvaranja veleposlanstva.

Istovremeno hrvatske kompanije, koje su još iz vremena Jugoslavije radile po afričkim zemljama, smatraju kako bi se Hrvatska trebala aktivnije uključiti u događanja na tom kontinentu te tražiti gospodarske prilike i uspostavljati bolje političke odnose.

Građevinska kompanija IGH prije tjedan dana je odlučila otvoriti ured u glavnom gradu Egipta od kuda će pokrivati svoje poslovanje u Africi.

“Nakon što smo posjetili Irak i Egipat, donijeli smo stratešku odluku o pozicioniranju na tržištima Bliskog istoka i sjeverne Afrike otvaranjem podružnice u Kairu koja će služiti kao svojevrsni ‘hub’ za to područje”, izjavio je Robert Petrosian, predsjednik uprave IGH-a.