Europska unija previše je ovisna o nabavi lijekova i medicinske opreme iz trećih zemalja, a unutar bloka je potrebno smanjiti jaz u kvaliteti zdravstvene zaštite, istaknuli su eurozastupnici u izvješću usvojenom u srijedu.

Zastupnici Europskog parlamenta su na ovotjednoj plenarnoj sjednici usvojili izvješće o farmaceutskoj strategiji za Europu s 527 glasova za, 92 protiv i 70 suzdržanih.

Veća pripravnost na krize i samodostatnost zdravstvene politike EU-a, pristup lijekovima po prihvatljivim cijenama svim građanima Unije, kao i razvoj sigurnih i ekološki prihvatljivih lijekova neki su ciljevi europske farmaceutske strategije.

Eurozastupnici upozoravaju kako je Unija previše ovisna o nabavi medicinske opreme i lijekova iz trećih zemalja.

Naime, 40 posto lijekova koji se stavljaju na tržište Unije je iz država koje nisu članice EU-a, a 60 do 80 posto aktivnih farmaceutskih sastojaka proizvodi se u Kini i Indiji.

Eurozastupnici stoga u izvješću pozivaju na veću proizvodnju u EU i upozoravaju da je premještanje proizvodnje u treće zemlje pokušaj uštede, ali na štetu ekoloških, sigurnosnih i radnih standarda.

Pozivi za europskom zdravstvenom unijom

Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP) rekla je za Hinu da je pandemija bila okidač da EU postane svjesna “nedostatnosti lijekova i ovisnosti o trećim zemljama”.

Glavak dodaje da je “činjenica da pacijenti nemaju jednaku zdravstvenu skrb u svim zemljama EU-a” i da je to jedan od razloga za jačanje europske zdravstvene unije, kojom je obuhvaćena i farmaceutska industrija.

Zastupnica iz redova pučana smatra da Hrvatska ima šansu ojačati tu industriju jer imamo “potencijala i stručnjake”. “Imamo imunološki zavod koji se ponovno reaktivira i koji će dobiti snažan zamah i potporu s razine vlade RH”, rekla je Glavak.

Potrebu da se smanji jaz među članicama EU-a u pogledu zdravstvene zaštite ističe i hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP).

“Sada imamo situaciju da su 40,50 posto veće šanse da umrete od raka ako živite na istoku Europe nego ako živite na zapadu”, rekao je za Hinu Sokol, zamjenski član Posebnog odbora za borbu protiv raka.

Sokol navodi da je zdravstvena kriza pokazala da države ne mogu same riješiti sve probleme i da državama poput Hrvatske “odgovara da se EU više uključi”.

“Da nije bilo zajedničke nabave cjepiva, mi bismo možda sad počeli dobivati tek prvu dozu cjepiva nakon što bi oni najveći, najbogatiji bili opskrbljeni par mjeseci ranije”, dodao je Sokol.

Posebno istraživanje Eurobarometra o budućnosti Europe pokazalo je da građani smatraju da su treći najveći izazov za budućnost EU-a “zdravstveni rizici”.

Područje zdravstva u nadležnosti je članica EU-a. Stoga Unija “nije mogla brzo i u skladu s očekivanjima građana reagirati” na pandemiju koronavirusa, rekla je za Hinu hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan (S&D/SDP) koja smatra da je aktualna zdravstvena kriza naglasila potrebu za stvaranjem europske zdravstvene unije.

“Imati zdravstvene sustave koji su ekstremno loši u nekim državama ili daleko bolji u nekim drugim nije cilj EU-a. Naš cilj je da se što više smanje razlike u kvaliteti zdravstvene zaštite”, dodala je Borzan, zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane.

Jednak pristup lijekovima svim građanima Unije 

“Trebamo raditi s pacijentima, znanstvenicima i profesionalcima u zdravstvenom sektoru, državama članicama i institucijama EU-a. Na taj način imat ćemo izbalansiranu strategiju koja promiče inovacije, pristup pacijenata lijekovima, koja osigurava da nacionalni sustavi budu održivi, da u središtu bude pacijent i zdravlje Europljana više nego ikad prije”, poručila je u ponedjeljak na raspravi izvjestiteljica Dolors Montserrat, španjolska zastupnica iz redova pučana.

Povjerenica Europske komisije za zdravstvo Stella Kyriakides rekla je eurozastupnicima da je pristup lijekovima “jedno od temeljnih prava”.

“Tu je strategija koja će oblikovati našu politiku za naredna desetljeća i čiji je cilj osigurati da svi pacijenti imaju pristup lijekovima koji im trebaju i kada im trebaju”, rekla je Kyriakides.

Belgijski zastupnik Marc Botenga (GUE/NGL) rekao je na raspravi u ponedjeljak da prvi cilj strategije treba biti “smanjenje ovisnosti o velikim farmaceutskim kompanijama”, dok je francuska zastupnica Mathilde Androuet (Identitet i demokracija) putem videoveze poručila da “trebamo vratiti proizvodnju vitalnih lijekova na područje Europe”.

Hrvatski parlamentarac Ladislav Ilčić (Hrast/Europski konzervativci i reformisti) pitao je kolege na raspravi je li cilj Unije zdravlje ili novac.

“Ako je zdravlje, onda ćemo priznati činjenicu da cijepljeni prenose virus pa ćemo testirati i cijepljene i necijepljene ako želimo smanjiti prijenos virusa. Naravno, cjepivo ima svoj učinak, no ne onako kako su rekli prije godinu dana kad su rekli da će cjepivo zaustaviti pandemiju samo da imamo 70 posto cijepljenih. Moramo sagledati te činjenice i redefinirati strategiju. Ako je zdravlje cilj, onda moramo uložiti puno energije i novaca u razvoj lijekova, a o tome u ovom izvješću nema riječi. Ako je cilj novac, možemo se praviti da ništa nismo saznali i možemo nametati covid potvrde”, rekao je Ilčić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.