Europljani su općenito otvoreni prema ideji ulaska Ukrajine u EU, unatoč troškovima i rizicima, ali istraživanje koje je objavio Guardian pokazalo je da to nije slučaj kada su u pitanju Gruzija i zemlje zapadnog Balkana, uključujući Srbiju .
Europska komisija je prošlog mjeseca preporučila početak službenih pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom. Šefovi vlada EU 27 trebali bi raspravljati o spomenutom prijedlogu na summitu u Bruxellesu koji će se održati ovaj tjedan, iako je mađarski premijer Viktor Orban više puta rekao da je protiv otvaranja tih pregovora s Kijevom, piše Guardian.
Proširenje je postalo hitan prioritet za EU otkako je Rusija započela svoju invaziju na Ukrajinu. Komisija je u studenom također podržala pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom i preporučila da Gruzija dobije status zemlje kandidata.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je u ponedjeljak da bi bilo “poražavajuće” za Kijev i EU ako summit ne podrži početak pristupnih pregovora. “Ne mogu zamisliti… O posljedicama ne želim ni govoriti”, rekao je Kuleba.
Anketa šest država članica EU-a za Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) pokazala je značajnu podršku kandidaturama Ukrajine i, u manjoj mjeri, Moldavije i Crne Gore, ali i duboku gospodarsku i sigurnosnu zabrinutost.
No, kako piše Guardian, veliki broj (manje od 30 posto) usprotivio se mogućem pristupanju Turske, a hladan tuš su dobile i Albanija, BiH, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija.
Dok će se ovotjedni summit usredotočiti na puteve ka članstvu za Ukrajinu i druge, rasprava o tome kako će se to točno postići “jedva je počela”, rekao je Piotr Buras, viši politički suradnik u ECFR-u, koji je pozvao na “konkretan vremenski okvir” za pristup.
Vremenski okvir bi pružio prostor za unutarnje reforme EU-a, izgradio otpornost i pokazao javnosti zašto je proširenje potrebno, rekao je. Angelus Morina, još jedan viši suradnik ECFR-a, rekao je da bi summit mogao biti “najvažniji u novijoj povijesti EU-a”.
Najveću potporu ulasku Ukrajine istraživanje je pokazalo u Danskoj (50 posto) i Poljskoj (47 posto), a mišljenje je otprilike podijeljeno u Rumunjskoj (32 posto za, 29 posto protiv), Njemačkoj (37 posto za, 39 protiv) i Francuska (29 posto za, 35 posto protiv). U Austriji je većina bila protiv – 52 posto.
Međutim, 45 posto ispitanika zabrinuto je da bi pridruživanje Ukrajine negativno utjecalo na sigurnost EU-a, dok 25 posto misli da će je poboljšati, dok 39 posto smatra da bi ulazak Kijeva negativno utjecao na sigurnost njihove zemlje.
Mnogi Europljani nisu vidjeli nikakvu ekonomsku korist od ukrajinskog članstva. Dok je 43 posto ispitanika u Poljskoj i 37 posto u Rumunjskoj vidjelo pozitivan utjecaj na gospodarstvo EU, 54 posto u Danskoj i 46 posto u Austriji predvidjelo je trošak.
Postojao je i strah od utjecaja proširenja na političku moć EU-a u svijetu. Najoptimističnije su bile Poljska i Danska, s 43 posto i 35 posto građana koji vjeruju da bi pridruživanje Ukrajini imalo pozitivan učinak.
U Austriji (42 posto) i Njemačkoj (32 posto), pak, najčešće mišljenje je da bi članstvo Ukrajine smanjilo političku moć EU-a u svijetu, dok su ispitanici u Francuskoj i Rumunjskoj bili ravnomjernije podijeljeni.
ECFR je identificirao jasnu podjelu između “starih” i “novih” država članica EU na širem principu proširenja. Ispitanici u Austriji (53 posto), Njemačkoj (50 posto) i Francuskoj (44 posto) najvjerojatnije su smatrali da EU ne bi trebala primati nove članice.
Nasuprot tome, u Rumunjskoj većina (51 posto), au Poljskoj veći broj (48 posto) smatra da bi EU trebala težiti proširenju. Danska je bila nešto bolja od “starih” država članica, sa samo 37 posto protiv bilo kakvog trenutnog proširenja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare