Događaje iz Finske prati naša reporterka Jelena Bokun.

U programu N1 televizije pratite uživo iz Helsinkija reakcije istaknutih članova parlamenata, najvećih finskih stranaka, novinara, analitičara, ali i građana.

Finska, koja dijeli granicu i tešku prošlost s Rusijom, postupno je pojačala svoju suradnju s NATO-om otkako je Rusija anektirala Krim 2014. godine. Ali dosad se suzdržavala od pridruživanja kako bi održala prijateljske odnose sa svojim istočnim susjedom.

Međutim, danas se očekuje da će predsjednik Sauli Niinisto objaviti svoju službenu namjeru da se Finska prijavi za članstvo. Očekuje se da će suglasnost dati i vlada i parlament.

Na pitanje hoće li Finska isprovocirati Rusiju ulaskom u NATO, predsjednik Niinisto je rekao da će za to biti kriv ruski predsjednik Vladimir Putin. “Moj odgovor je da je on uzrokovao ovo. Neka se pogleda u ogledalo”, rekao je.

Čeka se i odluka Švedske

U susjednoj Švedskoj vladajuća stranka, koja je podijeljena po ovom pitanju, u nedjelju će objaviti je li za pridruživanje savezu.

Dvije nordijske nacije imaju dugu povijest neutralnosti, koja je oblikovala njihovu vanjsku politiku i identitet. Postati članicama NATO-a bio bi monumentalni pomak, piše BBC.

Razina potpore javnosti za pridruživanje NATO-u skočila je tijekom rata u Ukrajini na rekordno visoke razine – 76% Finaca i 57% Šveđana reklo je da su za.

Rusija, koja koristi proširenje NATO-a kao izgovor za svoju invaziju, snažno se protivi tom potezu.