Otprilike dva tjedna nakon ubojstva vođe Hezbolaha Hassana Nasrallaha i drugih čelnika, Izrael je zabilježio prve žrtve u sukobima na granici s Libanonom.
Ono što je dodatno naglasilo razmjere opasnosti jest i veliki iranski napad projektilima koji je pokazao da mogu pogoditi točno one ciljeve koje su htjeli, a u ovom slučaju to su bile izraelske vojne baze. Izrael je nakon tog napada obećao “značajnu” odmazdu.
Godinu dana nakon izraelskog brzo metastazirajućeg rata na više frontova koji sada uključuje Iran, Libanon i Gazu, Jemen, Siriju i Irak, izraelska nedvojbena vojna i obavještajna superiornost slabi na nekoliko frontova, piše Guardian.
U izraelskom ratu koji se širi, kao što je prošli tjedan rekao izraelski sigurnosni analitičar Michael Milshtein, bilo je “taktičkih pobjeda”, ali “bez strateške vizije” i sigurno ne one koja ujedinjuje različite frontove.
Sukob je od prošle godine ozbiljno razotkrio izraelsku novonastalu operativnu doktrinu, koja je bila fokusirana na kratke ratove protiv naoružanih militanata, s ciljem izbjegavanja uvlačenja u šire sukobe iscrpljivanja. No, dogodilo se suprotno.
Ima li Izrael jasnu viziju?
Dok su izraelski dužnosnici pokušali prikazati da je Hamas poražen u vojnom smislu, ipak priznaju da militantna skupina preživljava kao gerilska organizacija u Gazi, iako degradirana.
Čak i nakon smrti više od 40.000 Palestinaca u Gazi i nakon što je velik dio područja sravnjen sa zemljom, Izrael je i tijekom ovog vikenda ponovno napala to područje s ciljem da spriječi regrupiranje Hamasa.
Unatoč velikim gubicima, i Hezbolah zadržava moć boreći se na vlastitom terenu u selima južnog Libanona. Sve to otvara ozbiljna pitanja o tome ima li Izrael ikakvu jasniju viziju za svoj eskalirajući sukob s Iranom.
Eskalacija s Iranom
Rat na daljinu s Iranom, mnogi stručnjaci počinju sugerirati, također bi se mogao pretvoriti u još oštriji sukob unatoč relativnoj neravnoteži u sposobnostima. Istovremno, Izrael nastavlja planirati odgovor na iranski napad projektilima.
“Mislim da će pitanje jednostavno biti koliko često će se događati ‘milo za drago’ i hoće li se zadržati na tome ili će eskalirati još više. Mislim da se međunarodna zajednica u ovom trenutku nada spriječiti treći svjetski rat, a ne ovaj manji rat iscrpljivanja”, kazao je Carmiel Arbit, viši suradnik na programu Atlantic Councila za Bliski istok.
Iran bi mogao poduzeti nepredvidljivije mjere
Nicole Grajewski, suradnica Carnegiejeve zaklade za mir, ističe da bi produljena razmjena vatre mogla pogurati Teheran prema manje predvidljivim reakcijama.
“Ciklus iranskih raketnih napada i izraelskih odmazdi, od kojih svaki otkriva vojna ograničenja Teherana, a ne uspijeva promijeniti ravnotežu, potencijalno tjera Iran prema očajnijim i nepredvidljivijim mjerama”, kazala je.
Glavni vojni analitičar Haaretza, Amos Harel, također navodi da se ne može pretpostaviti da bi sukob Izraela i Irana mogao uskoro završiti. U takvoj situaciji, imat ćemo s jedne strane proizvodnju iranskih ofenzivnih sustava, a s druge strane izraelskih sustava za presretanje.
Budući da je Izrael sada tako duboko uronjen u sukob koji se širi, nije jasno može li izbjeći ono što je Anthony Pfaff, direktor Instituta za strateške studije na Ratnom koledžu američke vojske, u kolovozu nazvao “eskalirajućom zamkom”.
“Ako Izrael eskalira”, napisao je Pfaff, “to potiče spiralu eskalacije koja bi u jednom trenutku mogla premašiti njegove vojne sposobnosti za upravljanje”.
“Ako odabere status quo, u kojem Hamas ostaje sposoban za terorističke operacije, onda je malo toga napravio da bi poboljšao svoju sigurnosnu situaciju. Niti jedan od ishoda ne postiže izraelske sigurnosne ciljeve… Forsiranje izbora između eskalacije i statusa quo daje Iranu, a time i Hezbolahu, prednost i ključna je značajka iranske strategije prema proxyjima”, ustvrdio je Pfaff.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
#related-news_2
#related-news_3
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!