Koje nuklearno oružje bi Putin mogao upotrijebiti protiv Ukrajine?

Svijet 05. lis 202217:00 > 19:50
Izvor: Shutterstock / Ilustracija

Dok traži načine kako spasiti što se spasiti da u svojoj invaziji na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin pojačao je prijetnje upotrebom nuklearnog oružja u krizi koju nazivaju najvećom nuklearnom prijetnjom globalnoj sigurnosti od Kubanske krize 1962.

Prošli tjedan, Putin je izjavio da će koristiti “sva sredstva na raspolaganju” da bi zaštitio Rusiju nakon što je jednostrano proglasio četiri ukrajinske provincije dijelom Rusije. SAD je “stvorio presedan” kada je bacio dvije atomske bombe na Japan 1945., dodao je Putin.

VEZANE VIJESTI

Tijekom vikenda, čečenski vođa i Putinov lojalist, Ramzan Kadirov, predložio je Putinu da razmisli o upotrebi nuklearnog oružja “slabije detonacijske moći” u Ukrajini, piše Financial Times.

Ipak, taj prijedog u ponedjeljak je Kremlj odbacio. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da “nema drugih opcija” nego koristiti nuklearno oružje u skladu s ruskom vojnom doktrinom, koja dopušta upotrebu takvog oružja ako je Rusija na isti način napadnuta prva ili ako je u opasnosti samo postojanje države.

Zapadni dužnosnici i vojni stručnjaci vjeruju da je rizik da će Putin narediti lansiranje nuklearnog oružja malen. Ipak, dok ruske snage doživljavaju poraze na jugoistoku Ukrajine, oni također priznaju da taj rizik raste.

Evo što trebate znati o nuklearnom oružju koje bi Putin mogao upotrijebiti:

‘Taktičko’ ili ‘strateško’ nuklearno oružje.

U Kubanskoj krizi govorilo se o ‘strateškom’ nuklearnom oružju, koje je dovoljno moćno da s lica Zemlje izbriše čitave gradove, tisućama kilometara udaljene od bojišnice. U Ukrajini govorimo o manjem, takozvanom taktičkom nuklearnom oružju.

Te manje nuklearne bojeve glave namijenjene su upotrebi na fronti i mogu uništiti mete na točno određenom području. Čak i onda, mnogo tih bojevih glava moćnije je od atomske bombe koju je SAD bacio na Hirošimu, a koja je imala eksplozivnu moć podjednaku kao 20 kilotona TNT-a.

“Takozvani taktički nuklearni projektili za korištenje na bojišnici generalno imaju eksplozivnu moć između jedne i 50 kilotona TNT-a… one mogu uništiti područja površine nešto preko tri kilometra kvadratna,” izjavio je za BBC u ponedjejak general Sir Richard Barrons, bivši glavni zapovjednik britanskih združenih snaga.

SAD i SSSR u prošlosti su gomilale masovne zalihe takvog oružja. Nakon završetka Hladnog rata, SAD se riješio gotovo svih bojevih glava i sada ih ima tek 230. To su učinili uvjereni da “sve učinkovitije konvencionalno oružje može postići još i bolji učinak”, kako je navedeno u analizi iz 1989., koju je objavio Bilten nuklearnih znanstvenika.

Rusija je pak zadržala oko 2.000 taktičkih nuklearnih bojevih glava. One se mogu postaviti na različite sustave za lansiranje konvencionalnih eksploziva, kao što su balističke ili krstareće rakete, i mogu biti lansirane s kopna ili mora.

Kako bi takvo oružje moglo biti lansirano?

Stručnjaci kažu da postoje tri načina da Rusija upotrijebi taktičko nuklearno oružje.

Prvi je demonstrativni napad – nuklearni udar bez žrtava. Tu bi mogla biti riječ o detonaciji pod zemljom ili iznad Crnog mora, negdje visoko u zraku nad Ukrajinom ili na nenaseljenom području kao što je Zmijski otok.

Elektromagnetski puls udara spržio bi nezaštićenu elektroničku opremu, a radioaktivno raspršenje, iako masovno u početku, unutar 48 sati smanjilo bi se na otprilike 1 posto inicijalnog radioktivnog udara. Većina radioaktivne prašine pala bi na zemlju unutar 24 sata od udara i mogla bi predstavljati ekstremnu biološku opasnost. Druge čestice raspršio bi vjetar, a one bi na zemlju pale u malim koncentracijama.

Čak i demonstrativni napad započeo bi “ljestvicu eskalacije” i podigao izglede za ruski napad na neki veliki grad. Vjerojatno bi izazvao i osudu cijeloga svijeta, a ne bi donio nikakav napredak u vojnom smislu, što bi Ruse učinilo “izoliranijima u svijetu nego ikada dosad”, kao što je rekao predsjednik Biden u intervjuu iz rujna.

VEZANE VIJESTI

Efekti takve demonstracije također bi ostali nejasni – s jedne strane, ona bi pokazala da je Rusija spremna prekršiti tabu o upotrebi nuklearnog oružja, ali da je svejedno još uvijek oprezna oko iskorištavanja njegove pune moći.

To je jedan razlog iz kojeg je SAD 1945. odlučio da neće izvesti demonstraciju, već baciti bombu na Hirošimu, kaže Sir Lawrence Freedman, profesor emeritus ratnih studija na King’s Collegeu u Londonu.

Druga mogućnost je napad na neku vojnu metu u Ukrajini ili ključnu infrastrukturu – na primjer, na nuklearnu elektranu Zaporižje.

Ostaje otvoreno koliko bi takav napad bio koristan. Ukrajinske oružane snage vrlo su raspršene, a studije američke vojske pokazale su da bi bojeva glava eksplozivne moći jedne kilotone TNT-a morala detonirati oko 90 metara od tenka da bi proizvela ozbiljnu štetu.

Neki stručnjaci kažu da nema previše smisla da Rusija napada mete na bojišnici u provincijama koje sada smatra svojim teritorijem. Ruska slabo motivirana i loše opremljena vojska također bi bila izložena posljedičnoj radijaciji.

Treći i ujedno najopasniji potez bio bi napad na neku članicu NATO saveza, što uključuje i SAD – kako kaže Dmitrij Trenin, bivši čelnik ruskog think-tanka Carnegie Moscow Center.

U prošlotjednom intervjuu na državnoj televiziji, Trenin je izjavio da Rusija mora pokazati da misli ozbiljno po pitanju nuklearnog napada na SAD kako bi odvraćanje bilo učinkovito. Dodao je da je Zapad pogrešno procijenio da bi Putin na poraze na fronti odgovorio nuklearnim napadom samo u Ukrajini.

“Potpuno je moguće da bi napad bio usmjeren ne na područje bitke, već na metu određene udaljenosti,” rekao je tada Trenin.

Teško je predvidjeti kako bi Zapad reagirao na napad na neku članicu NATO-a. Bio bi aktiviran Članak 5., koji poziva na kolektivnu obranu drugih nato članica. Moskva bi riskirala katastrofalan uzvratni napad od strane SAD-a.

Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za unutarnju sigurnost, prošli mjesec je rekao da bi bilo kakvo korištenje nuklearnog oružja od strane Rusije imalo “katastrofalne posljedice”, ali nije konkretno naveo kakve bi one bile. Također je rekao da je SAD u privatnim razgovorima s Moskvom “vrlo jasno” naveo kako bi Zapad u tom slučaju reagirao. U nedjelju, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da bi Rusija snosila “teške posljedice” za takav napad.

One bi mogle uključivati konvencionalni napad koji bi uništio kompletnu rusku flotu na Crnom moru, izjavio je u nedjelju umirovljeni direktor CIA-e, general David Petraeus.

Ipak, Zapadni dužnosnici većinom su se zadržali na nedefiniranim prijetnjama odmazdom čak i ako Putin upotrijebi ovo oružje u Ukrajini, koja nije članica NATO-a, budući da odvraćanje ovisi o neodređenosti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar