Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je rekao da očekuje da će kineski predsjednik Xi Jinping u proljeće 2023. doći u državni posjet njegovoj zemlji, što bi bio izraz solidarnosti službenog Pekinga u trenutku kada se vojna intervencija u Ukrajini ne odvija kako je bilo predviđeno.
U razgovoru dvojice čelnika na video konferenciji koja je prenošena na državnoj televiziji, Putin je rekao: “Očekujemo vas predsjedniče, dragi prijatelju, očekujemo vas na proljeće u državnom posjetu Moskvi”.
Taj će posjet, rekao je Putin, svijetu pokazati “bliskost rusko-kineskih odnosa”.
U osmominutnom razgovoru Vladimir Putin je rekao da odnosi dviju zemalja postaju sve važniji kao stabilizirajući čimbenik te da mu je cilj osnažiti vojnu suradnju između Rusije i Kine.
Xi je rekao da je Kina spremna pojačati stratešku suradnju s Rusijom u trenutku kada je svijet u “teškoj” situaciji.
Kina se suzdržala od osude ruske vojne intervencije
Odnosi između dvije zemlje koji, kako je rečeno, “ne poznaju granice”, dobili su još veću važnost nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.
Iako je Zapad uveo Rusiji sankcije bez presedana, Kina se suzdržala od osude ruske vojne intervencije te opetovano inzistira na postizanju mira.
Putin je rekao da želi ojačati vojnu suradnju s Kinom, pohvalivši otpor Moskve i Pekinga pred “pritiskom” Zapada.
“U kontekstu neviđenih pritisaka i provokacija sa Zapada, mi branimo naše principijelne pozicije”, rekao je Putin.
Prema njegovim riječima, “koordinacija između Moskve i Pekinga na međunarodnoj sceni (…) služi stvaranju pravednog svjetskog poretka utemeljenog na međunarodnom pravu”.
U rusko-kineskoj suradnji posebno mjesto zauzima vojna i tehnička suradnja koja pridonosi sigurnosti naših zemalja i održavanju stabilnosti u ključnim regijama, rekao je.
Istaknuo je da dvije sile “namjeravaju ojačati suradnju između oružanih snaga Rusije i Kine”.
Rusija je sada najveći isporučitelj nafte Kini
Suočena s teškim zapadnim sankcijama zbog svoje ofenzive na Ukrajinu, Rusija posljednjih mjeseci nastoji ojačati svoje veze s Azijom, posebice s Kinom,
Izvoz ruskih energenata Kini se od invazije znatno povećao te je Rusija sada najveći isporučitelj nafte Kini.
Peking je, međutim, oprezan i suzdržava se od direktne materijalne pomoći Rusiji kako se sama Kina ne bi našla pod sankcijama Zapada.
Rusija u državnom fondu želi više kineskih juana
Rusija je podigla gornju granicu udjela kineskih juana i zlata u državnom stabilizacijskom fondu (NWF), izvijestilo je ministarstvo financija, naglašavajući ubrzano okretanje valutama “prijateljskih zemalja”.
Udio imovine u juanima sada može iznositi maksimalno 60 posto, u usporedbi s dosadašnjih 30 posto, a zlato najviše 40 posto. Do sada je udio zlata bio ograničen na 20 posto.
Bilanca u japanskim jenima i britanskim funtama svedena je na nulu.
Na prvi dan prosinca vrijednost imovine stabilizacijskog fonda iznosila je 186,5 milijardi dolara.
„Rusko ministarstvo financija dosljedno nastavlja smanjivati udjele valuta ‘neprijateljskih’ država u strukturi imovine NWF-a”, stoji u priopćenju.
Rusija smatra „neprijateljskom” svaku zemlju koja joj je zbog invazije na Ukrajinu uvela sankcije.
Jačanje financijskih veza između Moskve i Pekinga
“Od valuta ‘prijateljskih’ zemalja, juan u najvećoj mjeri ima obilježja rezervne valute i dovoljnu likvidnost na našem domaćem tržištu deviza”, rekao je ministar financija Anton Siluanov.
Otkada je Zapad ruskoj središnjoj banci onemogućio poslovanje u dolarima, eurima i funtama i zamrznuo 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi, otprilike polovinu, Moskva ubrzano kupuje dostupnije valute, što će činiti i u idućoj godini, rekao je Siluanov.
Moskovska burza prognozira da će obujam trgovanja u juanima i rubljima u idućoj godini nadmašiti obujam trgovanja u dolarima i rubljima, s obzirom na kontinuirano jačanje financijskih veza između Moskve i Pekinga.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
.mxf-175x117.jpg)
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!