Više se ne radi toliko o regrutiranju novih vojnika koliko o uvjeravanju postojećih trupa da ne odustanu.
Ovaj je tjedan francuski ministar oružanih snaga Sébastien Lecornu predstavio plan zadržavanja talenata kako bi potaknuo vojno osoblje da ostane u uniformi. Do toga je došlo nekoliko dana nakon što je godišnje izvješće podneseno njemačkom parlamentu pokazalo da je 2023. oko 1.537 vojnika napustilo Bundeswehr, čime se broj smanjio na 181.514 pripadnika.
“Ti razgovori sada postoje u svim prijestolnicama, u svim demokracijama koje imaju profesionalne vojske bez novačenja”, rekao je Lecornu u ponedjeljak, spominjući Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države, piše Politico.
“Na sastancima NATO-a možemo razgovarati o opremi, ali sada također govorimo o… razini zadržavanja”, dodao je.
Dok se Europa ponovno naoružava kao reakcija na rat u Ukrajini, zemlje poput Hrvatske razmišljaju o vraćanju vojnog roka. Drugi, poput Danske, planiraju ga proširiti na žene. Njemačka je ukinula novačenje 2011., ali s obzirom na to da su mnogi u vojsci ostarili iz službe, obnovljena je rasprava o ponovnom uvođenju neke vrste sustava državne službe.
Za zemlje koje se oslanjaju na profesionalne vojske, izazov je učiniti oružane snage atraktivnima – nešto što je teško učiniti u vremenima niske nezaposlenosti, oštre konkurencije privatnog sektora i široke upotrebe rada na daljinu.
Novac igra važnu ulogu
Novac igra važnu ulogu u tome da ljudi ostanu. Jedna od vodećih mjera francuskog plana je povećanje starosnih mirovina integracijom bonusa; povećavaju se i plaće. No problem je u tome što uvjeti usluge jednostavno nisu tako privlačni, s kroničnim prekovremenim radom, višemjesečnim izbivanjima od kuće i propuštenim razdobljima oporavka uobičajeni su.
“Problem nije regrutiranje nego zadržavanje, moramo zadržati i obitelji”, rekla je admiralka Lisa Franchetti, šefica mornaričkih operacija američke mornarice, na konferenciji u Parizu ranije ove godine.
U Poljskoj je nova vlada ranije ove godine najavila povećanje plaća od oko 20 posto u nastojanju da zadrži vojnike. Minimalna mjesečna plaća za vojnika raste sa 4960 zlota (1150 eura) na 6000 zlota. Kao odgovor na rastuću prijetnju iz Rusije, poljska vojska je narasla s 95.000 u 2015. na 215.000 ove godine.
Francuski plan uključuje pomoć u pronalaženju smještaja i pristupa zdravstvenoj skrbi i skrbi za djecu. Parovi koji oboje rade u ministarstvu oružanih snaga, čak i ako je jedan civil, moći će zajedno mijenjati radna mjesta.
“Radije bih imao manje zapošljavanja kako bih poboljšao zadržavanje nego krenuti u pohod zapošljavanja u kojem broj zadržanih ljudi stalno pada”, rekao je Lecornu.
U Njemačkoj, kao dio napora da ojača nacionalnu obranu, vlada želi povećati broj svojih oružanih snaga na 203.000 do ranih 2030-ih – ali novačenje samo sporo raste.
Posebna povjerenica Bundestaga za oružane snage, Eva Högl, rekla je da je ponovno uspostavljanje nekog oblika vojnog roka jedan od načina da se stvari preokrenu, ali ciljanje na žene je očitiji potez za zaustavljanje pada budući da tamošnji potencijal “daleko nije iscrpljen”, napisao je zakonodavac.
Zakonom usvojenim prošle godine nastoji se uvjete učiniti privlačnijim, uključujući veću potporu za skrb o djeci i povećanje mirovina.
Ne postoje samo problemi sa satima, već i osnovna infrastruktura. “Kad posjećujem trupe, više ne čujem da nedostaju kacige i zaštitni prsluci – nego ormarići”, napisala je Högl u godišnjem izvješću.
Prema Högl, popravak vojarni i vojnih objekata koštat će oko 50 milijardi eura — što je jednako polovici ukupnog posebnog fonda koji je vlada stvorila za ažuriranje svojih vojnih snaga nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!