Omiljeni Putinovi filmovi: Zbog jednog od njih čak se prijavio u KGB?

Svijet 19. ruj 202320:24 0 komentara
Sputnik/Gavriil Grigorov/Kremlin via REUTERS

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, ruska kinematografija doživjela je renesansu.

Kina diljem zemlje prepuna su državnih propagandnih filmova koji prikazuju iskrivljene verzije sukoba, prenosi britanski Express.

Film “Svjedok”, premijerno prikazan krajem prošlog mjeseca, prikazuje ukrajinske vojnike kao nasilne neonaciste koji muče i ubijaju vlastite ljude – jedan od likova čak na sebi ima majicu sa slikom Adolfa Hitlera.

Alkemija pretvaranja činjenica u fantaziju nešto je što Rusija – a prije nje i SSSR – prakticira godinama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin poznat je što posebno voli ruske propagandne filmove, a dva naslova snimljena za vrijeme SSSR-a među najdražim su mu filmovima koje je ikada pogledao.

Film “Štit i mač” iz 1968. navodno je jedan od omiljenih Putinovih filmova. O čemu se radi? Godine 1940., kada je nacistička Njemačka bila na vrhuncu svoje vojne moći, jedan agent KGB-a odlučio se na odvažnu samostalnu misiju infiltriranja u Hitlerovo carstvo. Glavni lik, Aleksandar Belov, putuje pod lažnim imenom Johann Weiss, savršeno nauči njemački, ima živce od čelika, a može manipulirati ljudima dovoljno dobro da se dokopa zlokobnog njemačkog SS-a.

Sve to na kraju završi tako što “Weiss” ukrade nacističke ratne planove i spašava SSSR, ali i ostatak svijeta, od invazije.

Putina je ovaj film inspirirao čim ga je prvi put pogledao. Samo nekoliko dana kada ga je vidio u kinu, Putin je – tada tek tinejdžer – otišao u sjedište KGB-a u Sankt Peterburgu i zatražio posao.

Želja mu se ispunila sedam godina kasnije kada je završio pravni fakultet, po savjetu KGB-a, i naučio njemački.

Samo pet godina nakon premijere “Štita i mača” na sovjetske male ekrane stigla je i serija “Sedamnaest trenutaka proljeća”.

Mladi Putin, zajedno s 80 milijuna Rusa, još jednom je bio opčinjen izmišljenom pričom koja je iskrivila povijest kako bi bila sklonija Rusiji.

Karakterizirajući Zapad kao zao, “Sedamnaest trenutaka proljeća” govori o Maksimu Isaevu, sovjetskom špijunu koji je bio aktivan u nacističkoj Njemačkoj pod imenom Max Otto von Stierlitz.

Autor knjige “Pravda Ha Ha” Rory Maclean opisuje seriju kao “priču o još jednom zgodnom Rusu koji mijenja tijek povijesti”, a to nije iznenađenje.

Isaev otkriva nacističku urotu za pregovaranje o miru sa zapadnim saveznicima iza leđa SSSR-u. Takav plan, naravno, nije postojao u stvarnosti, no narativ serije jasno je sugerirao da se radi o povijesnoj činjenici.

“Iako samoproglašeno reallistična, serija je zaglibila daleko od činjenica”, napisao je Maclean. “Govori kako se u posljednjim mjesecima rata jedan njemački general sastao s Amerikancima u Švicarskoj kako bi raspravili o predaji trupa na talijanskom frontu – no da su Sovjeti za te sastanke znali.”

U stvarnosti, nisu održani nikakvi pregovori između zapadnih saveznika i Nijemaca za potpunu predaju ili mirovni sporazum, kao što se tvrdi u seriji.

Ipak, priča je opčinila Putina, još dublje ga gurnuvši u orbitu KGB-a. KGB je, zapravo, odigrao ključnu ulogu u stvaranju serije, budući da je ona zamišljena i naručena od strane tadašnjeg direktora agencije, Jurija Andropova.

Na izradi serije su njegov zamjenik i dva KGB-ova operativca radili kao “tehnički savjetnici.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!