Sporni prijedlog EU-ovog zakona o obnovi prirode, koji je oštro podijelio lijeve i desne eurozastupnike, preživio je glasanje u Europskom parlamentu u srijedu unatoč tome što su ga prethodno odbacili odbori parlamenta.
Odbacivanje prijedloga zakona zagovarali su zastupnici desnih klubova Europskog parlamenta, te se sporni zakon našao u središtu polemika zastupnika lijevog i desnog spektra.
Prijedlog uredbe EU-a o obnovi prirode nije dobio potrebnu većinu na Odboru Europskog parlamenta za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane u lipnju pa su eurozastupnici u srijedu prvo glasali o tome hoće li odbaciti Komisijin prijedlog u cijelosti. Tijesna većina, njih 324 glasalo je protiv odbacivanja prijedloga, 312 ih je podržalo odbijanje, a suzdržanih je bilo 12, što znači da je propao pokušaj pučana i desnice da Europski parlament odbaci prijedlog Komisije. Zastupnici su potom nastavili glasati o brojnim amandmanima kojima bi se dopunio Komisijin prijedlog.
Prijedlog Komisije zastupnici su u konačnici prihvatili s 336 glasova za, 300 protiv uz 13-ro suzdržanih.
Ishode glasanja bučnim su pljeskom pozdravili socijaldemokrati i zeleni.
Europska pučka stranka objavila je uoči glasanja da će glasati protiv spornog prijedloga Komisije. Pučani su se već krajem svibnja povukli iz pregovora uz objašnjenje da bi predloženi tekst doveo “do smanjenja proizvodnje hrane, povećao bi cijene, dodatno ugrozio sigurnost hrane u Africi i blokirao infrastrukturne projekte koji su ključni za klimatsku tranziciju” te ugrozio poljoprivrednike i ribare.
Izvjestitelj iz redova socijaldemokrata, Španjolac Cesar Luena rekao je u utorak na raspravi da nije istina da će se ugroziti proizvodnja hrane u Europi na što, između ostalog, upozoravaju europski pučani. Tvrdi da prijedlog ide u smjeru da se zadrži sigurnost hrane. “Neće biti dovoljno hrane ako ne bude dovoljno čistog tla i oprašivača”, naglasio je Luena.
Europska komisija je u lipnju 2022. predložila zakon o obnovi prirode pošto je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju. U prijedlogu se navodi da bi države članice trebale obnoviti najmanje 30 posto područja koja su u lošem stanju u svojim kopnenim, obalnim i slatkovodnim ekosustavima, kao i morskim ekosustavima do 2030., 60 posto tog područja do 2040. i 90 posto tog područja do 2050. godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!