Četiri dana nakon što su ruske snage napale Ukrajinu i započele rat čiji se kraj ne nazire, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i službeno je podnio zahtjev za pridruživanjem zemlje Europskoj uniji. Isti je dan, 28. veljače, apelirao na čelnike EU-a da prime Ukrajinu po hitnom, novom postupku jer je "njihov cilj biti jednak europskim građanima".
Govoto četiri mjeseca od tog događaja očekuje se da će Europska komisija u petak iznijeti svoj službeni stav i razmotriti Ukrajinu kao ozbiljnu kandidatkinju. Potom će 27 država članica odlučiti slaže li se s tim stavom.
VEZANE VIJESTI
Pitanje treba li se Ukrajina priključiti EU-u i kako će Rusija na to reagirati, pitanje je koje se povlači godinama. Proeuropski prosvjedi izbili su 2013. nakon što je bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič iznenada odlučio da neće potpisati sporazum s EU-om koji je Ukrajinu treba približiti europskoj zajednici. Umjesto toga, još se bliže povezao s Putinom.
Iduće je godine Rusija napala Donbas i nezakonito pripojila Krim.
I dok većina europskih nacija stoji uz Ukrajinu i, više ili manje, pomaže Zelenskom u obrani, ništa nije sigurno. Postoji velika mogućnost da EU, iz političkih i proceduralnih razloga, donese odluku da nije pravo vrijeme za pridruživanje Ukrajine. Čak i ako se slože s mišljenjem predsjednice EK-a Ursule von der Leyen da Ukrajinu treba uzeti u obzir za novu članicu EU-a, mogle bi proći godine, čak desetljeća dok se to ne realizira, piše CNN.
Kako izgleda proces pristupa EU-u?
Na papiru proces izgleda prilično jednostavno. Zemlja podnese zahtjev za pridruživanje, a Komisija daje presudu treba li je uopće uzeti u obzir. Kao što bi mogao biti slučaj s Ukrajinom, EK će vjerojatno predstaviti nekoliko načina za prihvaćanje zahtjeva.
Vjeruje se da će u vezi Ukrajine Europska komisija donijeti dvije opcije koje se više-manje preklapaju u osnovi, a to je da pristup Ukrajine može početi tek kad se rat završi i institucije profunkcioniraju kako bi mogle ispuniti kriterije EU-a.
Među osnovnim kriterijima koji bi trebali prethoditi detaljnim pregovorima, nalazi se postojanje slobodnog tržišta, institucija koje podržavaju europske vrijednosti poput ljudskih prava i vladavine prava, te postojanje funkcionalne, uključive demokracije.
Kad se procijeni da je zemlja ispunila ove kriterije, može početi proces pregovora kroz 35 poglavlja. Kad se čelnici članica EU-a slože sa svime, cijeli proces mora još ratificirati Europski parlament i zakonodavstvo svake članice.
Što europske zemlje misle o pridruživanju Ukrajine?
Sad sve skupa postaje komplicirano. Premda je Unija i njenih 27 članica podržavalo Ukrajinu u nastojanjima da se obrane, pristupanje države koja se trenutno nalazi u ratu, pokrenulo je niz problema.
VEZANE VIJESTI
Primjerice, postoje države koje se nalaze u procesu pristupa već godinama, a u nekim slučajevima taj je proces dodatno usporen zbog nestabilnosti na domaćoj političkoj sceni. Jedan takav primjer je Turska čiji je zahtjev praktički smrznut zbog strahova da se u toj zemlji ne poštuje zakon ni ljudska prava. Pokretanje procesa za zemlju koja je u ratu, izazvat će pitanja kod drugih država kandidatkinja.
Osim toga, vlada zabrinutost da je Ukrajina daleko od kriterija. Primjerice, prema izvještaju Transparency Internationala 2021. Ukrajina se po percepciji korupcije nalazi na 122. mjestu od 180 zemalja. Za usporedbu, Rusija je na 136. mjestu. Budući da je zemlja još uvijek ima okupirana područja, teško je predvidjeti hoće li se situacija popraviti ili pogoršati u idućim godinama.
Uz praktična pitanja tu su i politički ciljevi. Neke zapadne članice koje su u EU-u od početka, zabrinute su zbog seljenja moći prema istoku gdje ionako posljednjih godina vladavina prava dolazi u pitanje. Europski se establišment borio s mađarskim i poljskim labavim pristupom prema pravilima EU-a i na teži način uči da se zemlja može izvući s koječime kad jednom postane članica EU-a.
Također, neke su članice zabrinute što bi Ukrajina, odmah po ulasku, mogla povući velik dio europskog budžeta zbog obnove koja ju čeka. Neke pak jednostavno smatraju da uvlačenje Ukrajine u dugotrajne i bolne pregovore nije najbolja potpora koju EU može pružiti.
Koliko bi sve moglo trajati?
Odgovor na ovo pitanje najviše ovisi o tome u kakvom će se stanju nalaziti Ukrajina nakon završetka rata. Čini se nevjerojatno da će Ukrajina biti blizu kriterija uopće za početak pregovora barem neko vrijeme nakon završetka rata. Osim što će zemlju trebati obnoviti, Ukrajina će se morati prebaciti s funkcioniranja pod ratnim zakonima i policijskim satovima na funkcionalnu demokraciju.
Što bi članstvo u EU-u značilo za Ukrajinu?
Ukrajina bi postala članica najvećeg svjetskog trgovačkog bloka i imala bi zaštitu europskih sudova kao i pristup europskom novcu.
Time bi također ušla u klub zemalja koje se smatraju dijelom zapadnog svijeta pod vodstvom Amerike.
Kako bi Rusija mogla reagirati?
Moskva je već rekla da bi pristup EU-u bio otprilike jednak pristupanju NATO-u što im nikako ne odgovara. Već su oštro reagirali na ideju pristupa Finske i Švedske u NATO, a činjenicu da Ukrajinu prihvaća institucija tako bliska Zapadu, Putin bi mogao protumačiti kao neprijateljski i agresivan potez.
Nema sumnje da će Europa nastaviti podržavati Ukrajinu na njezinom europskom putu, a to dokazuju i brojne posjete europskih čelnika Kijevu u vrijeme rata.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
