Politico: Iako do ‘crvenog vala’ u SAD-u nije došlo, nije vrijeme za opuštanje

Svijet 11. stu 202207:34 0 komentara
Megan Varner / GETTY IMAGES NORTH AMERICA / Getty Images via AFP

Europljani koji su odahnuli s olakšanjem nakon što konzervativna Republikanska stranka na američkim međuizborima ovaj tjedan nije postigla onakav uspjeh kako se očekivalo ipak nemaju previše vremena za opuštanje.

Za mnoge u Europi, važnost izbora u SAD-u nije se toliko ticala samih izbora, iako se na njima odlučivalo tko će kontrolirati američki Kongres, već je pitanje bilo što oni znače za predsjedničku utrku koja SAD očekuje 2024. godine, piše Politico.

Malo je onih u Europi koji žele vidjeti povratak Donalda Trumpa na vlast, budući da su se transatlantski odnosi znatno pogoršali za vrijeme njegova mandata. Na prvi pogled, izbori ovog utorka dali su naslutiti da utjecaj bivšeg predsjednika nije potpun. Mnogi od Trumpovih favorita – među njima i popularni TV doktor u Pennsylvaniji i bivši TV voditelj iz Arizone koji negira rezultate prošlih predsjedničkih izbora – temeljito su poraženi. Općenito gledajući, Demokrati su nadmašili očekivanja.

VEZANE VIJESTI

“Dobro je da su oni koji negiraju rezultate izbora 2020., a koje podržava Trump, bili manje uspješni na ovim izborima nego se očekivalo,” kaže Michael Link, njemački transatlantski koordinator. “To je dobro za sam SAD, ali i za transatlantske odnose.”

Ipak, ovaj trenutak nije u skladu s realnošću koja nas čeka. Bivši predsjednik već je poslao jake signale da bi vrlo uskoro mogao najaviti kandidaturu za predsjednika. Republikanci će po svemu sudeći preuzeti kontrolu nad barem jednim domom američkog Kongresa, što znači da bi uskoro politika u toj zemlji mogla upasti u daljnje podjele i zastoje.

“To za Europu znači samo jedno: disfunkciju,” kaže Brett Bruen, bivši dužnosnik Bijele kuće za vrijeme mandata Baracka Obame. “Bidenova administracija bit će primorana mnogo više vremena trošiti na unutarnje probleme, a vanjska politika bit će zanemarena, što je vrlo zabrinjavajuće za Europu.”

Ako ne Trump, onda DeSantis?

Čak i ako se Trump ne uspije vratiti na velika vrata, čini se da se događa uzlet druge figure krajnje desnice u Americi – guvernera Floride, Rona DeSantisa. DeSantis je poveo rat protiv restrikcija tijekom pandemije i postao poznat po kulturnim ratovima, a sada se ističe kao ozbiljan kandidat za republikansku nominaciju za predsjedničke izbore 2024.

Nakon što je bez problema dobio izbore za guvernera u utorak, nekolicina europskih političara koji podržavaju čvrstu republikansku desnicu ubrzano su počeli razglašavati svoju povezanost sa ovom zvijezdom u usponu.

Balazs Orban, savjetnik mađarskog vođe Viktora Orbana kojeg podržava Trumpova MAGA struja u SAD-u, bez odlaganja je DeSantisu čestitao na Twitteru, objavivši svoju sliku s guvernerom popraćenu heštegom #KeepFloridaFree (ostavite Floridu slobodnom).

Orban je kao mađarski premijer dugo njegovao veze s američkom čvrstom desnicom, a pojavljivao se – čak i bio domaćin – konferencija konzervativne američke političke struje. Nedavno je dobio još jednu saveznicu u Europi potencijalno prijateljski nastrojenu Republikancima – talijansku premijerku Giorgiju Meloni, koja je također posjećivala tu konferenciju. Meloni ipak na Twitteru u utorak nije komentirala izbore.

‘S tim ćemo se baviti kasnije’

Zasad se općenita reakcija iz Bruxellesa i europskih centara može svesti na tiho olakšanje što su Demokrati postigli veći uspjeh nego se očekivalo.

Usprkos tinjajućim napetostima između EU-a i Bidenove administracije po pitanju pozicije prema Kini, Biden i njegov tim posvećeni su održavanju veza s prekooceanskim saveznicima, što je kontrast u odnosu na Trumpa koji je Europsku uniju nazvao “neprijateljskom” uoči sastanka s Vladimirom Putinom 2018., a u više navrata je i oštro kritizirao NATO.

“Olakšanje je da pozicija Joea Bidena nije toliko destabilizirana kao što smo se bojali da bi mogla biti,” rekla je Sabine Thillaye, francuska političarka i članica stranke predsjednika Emmanuela Macrona.

“Potrebna nam je stabilnost u kontekstu rata u Ukrajini i energetske krize, ne trebaju nam dodatne brige,” dodala je.

Thillaye je navela određene potencijalne probleme po pitanju kojih bi, barem zasada, uloga SAD-a trebala ostati relativno stabilna i nakon izbora. Jedan od njih je energetska kriza, budući da se Europa dubinski oslanja na Ameriku za dodatne isporuke ukapljenog prirodnog plina. Također je tu i pojačavanje europskih vojnih kapaciteta, što uključuje kupovinu američkog oružja.

“Naša industrijska obrambena strategija i naša filozofija strateške autonomije temelji se na bliskoj suradnji s SAD-om,” rekla je. “Njemačka kupuje američke F35 borbene zrakoplove, nekoliko EU zemalja postavilo je proturaketne štitove… ‘crveni val’ bi ostavio traga na svemu tome.”

Slična mišljenja mogu se čuti i u Njemačkoj.

VEZANE VIJESTI

“Čak i ako konačni rezultati još nisu poznati, već sada možemo reći da je ovaj put više glasača odbilo opasnu polarizaciju koju je izazvao Trump,” rekao je Link.

Ipak, Link priznaje da “problemi trgovine i trgovinskih dogovora nisu i neće biti jednostavni, kako s Bidenovom administracijom, tako ni s vrlo protekcionistički nastrojenim Trumpovim Republikancima.”

Isto stoji i po pitanju Kine, Ukrajine i vojne politike.

“Bez obzira na to imaju li većinu Demokrati ili Republikanci, SAD će nas u budućnost sve češće pitati što mislimo o Kini,” rekao je. “To će biti povezano sa zahtjevima da se EU i SAD više uključe u pitanja sigurnosti, Ukrajine, itd.”

Pogled u budućnost

Linkova svijest o predstojećim izazovima znak je turobne stvarnosti.

SAD vjerojatno čeka period legislativne nesigurnosti u sljedeće dvije godine, budući da će Republikanci vjerojatno preuzeti kontrolu nad Predstavničkim domom, iako s mnogo manjom većinom nego što se očekivalo. Tko će kontrolirati Senat, pak, zasad ostaje nepoznato jer je prerano proglasiti pobjednika u nekoliko ključnih utrka.

Jedna od glavnih briga u Bruxellesu je kakve bi posljedice promjena kontrole u Predstavničkom domu mogla imati na politiku prema Ukrajini.

Vođa Republikanaca u Predstavničkom domu Kevin McCarthy, koji će vjerojatno postati predsjednik Kongresa, izazvao je alarme u Kijevu i Europi prošlog mjeseca kada je signalizirao da nastavak financijske podrške Ukrajini nije garantiran. Bilo kakvo povlačenje SAD-a stvorilo bi dodatni pritisak na Europu da pronađe više novca i vojne podrške za Ukrajinu.

“To bi trebalo zabrinjavati Bruxelles,” rekao je Bruen.

Bidenova administracija ipak je umanjila mogućnost da bi moglo doći do promjene pristupa.

“U bilo kojem scenariju, vidjet ćete da je predsjednik Biden potpuno posvećen nastavku suradnje s obje stranke, kao što je činio i dosad, da bi osigurao podršku Ukrajini,” rekla je uoči izbora Karen Donfried iz ureda za europske poslove.

Naglasila je da su Bidenovi zahtjevi za vojnu i financijsku pomoć Ukrajini u Kongresu izglasani s podrškom obje stranke.

“I Republikanci i Demokrati bili su jasni po pitanju njihove, po pitanju naše, konstantne podrške Ukrajini,” rekla je, opisavši tu podršku “čvrstom poput željeza.”

Istina je da će s vrlo malenom većinom u Predstavničkom domu – i, u najboljem scenariju, minimalnom većinom u Senatu – republikanski vođe imati malo prostora za manevre budući da pozicija stranke po tom pitanju nije ni izbliza ujedinjena.

Ipak, dok u sljedećim danima i tjednima polako pristižu rezultati međuizbora u SAD-u, promjena političkih struja u Washingtonu mogla bi biti znak svega što će tek doći.

Čini se da je 2024. bliža nego što se čini.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!