Svijet trgovine okrenuo se naglavačke 2022. godine. Dok su se opskrbni lanci postupno oporavljali od raspada izazvanog pandemijom, ruska invazija Ukrajine u veljači zadala je novi udar globalnoj trgovini. Nakon desetljeća suradnje s Moskvom, Zapad je uveo koordinirani niz sankcija, koje počinju dijeliti svijet na ekonomske blokove.
Invazija je također potkopala dugogodišnje uvjerenje da će slobodna trgovina sa zemljama poput Rusije i Kine potaknuti društvene i političke promjene prema demokraciji. Ova računica natjerala je EU da preispita svoje snažne trgovinske veze s Pekingom, piše Politico.
Kako se 2022. bliži kraju, održivost globalnog trgovinskog sustava koji se temelji na pravilima sve je upitnija. Iako konferencija Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u lipnju nije bila potpuni neuspjeh kojeg su se neki bojali, glavni trgovinski blokovi sve se više okreću prema sebi i pribjegavaju raznim oblicima protekcionizma.
Pobjednici
Zemlje bogate sirovinama poput Čilea i Australije
Dok se svijet mijenja kako bi smanjio utjecaj na klimu, Bruxelles se trudi osigurati ključne materijale za sve, od baterija za električne automobile do solarnih panela. Kako su odnosi EU-a s Kinom loši, želi kupovati više sirovina od prijateljskih zemalja. Australija i Čile mala su gospodarstva u usporedbi s jedinstvenim tržištem EU-a, ali sada imaju jače karte zahvaljujući svom bogatstvu važnih metala i minerala poput litija, kobalta ili bakra. Santiago de Chile je ove godine već uspio sklopiti obnovljeni trgovinski sporazum s Bruxellesom, a Canberra nastavlja pregovore s EU-om u 2023.
Tajvan
Peking je ograničio dio trgovine s Tajvanom, gdje se nalazi vodeći svjetski proizvođač naprednih čipova – Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC). Bio je to odgovor na posjet predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.
Nakon toga, EU se zabrinula da bi moglo doći do prekida opskrbe poluvodičima, vitalnim za pametne telefone i prijenosna računala, ali i naprednijim elektroničkim čipovima, poput onih ključnih za autonomnu vožnju. Sada, TSMC navodno razmatra otvaranje tvornice u Europi. Tajvan također želi aktivirati pregovore o bilateralnom sporazumu o ulaganju koji je dugo bio u zastoju, nedavno je rekao predsjednik Tsai Ing-wen izaslanstvu europskih zastupnika koji je posjetio Tajvan.
Sabine Weyand
Rat u Ukrajini tjera Bruxelles da diverzificira svoje trgovinske veze i smanji svoju ovisnost o Rusiji, ali i o Kini. Povratak realpolitike oslabio je argumente onih koji daju prednost održivosti nad slobodnom trgovinom, stvarajući lakši put za sporazume o slobodnoj trgovini.
To je u skladu s idejama najviše državne službenice EU-a za trgovinu, Sabine Weyand, koja godinama poziva Bruxelles da ne preopterećuje trgovinu klimatskim i radnim ciljevima. Novi popratni vjetrovi znače da je odjel “Kraljice Sabine” uspio sklopiti ugovore s Novim Zelandom i Čileom, a sljedeće godine će ih biti još više.
Thierry Breton
Europski povjerenik Thierry Breton, koji siže iz Francuske, već se godinama zalaže za defanzivniji i odlučniji stav o trgovinskoj politici EU-a. Francusko predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici godine unijelo je više protekcionistički pristup u trgovini EU-a.
Sada, dok SAD daje milijarde subvencija za električne automobile američke proizvodnje i visoke cijene energije koje ugrožavaju europsku industriju, francuski pozivi na manje naivan pristup industrijskoj politici dobivaju na snazi. “Moramo raditi svoj posao ovdje, zaštititi naše tvrtke ako treba”, ustvrdio je Breton. Čelnici EU-a raspravljali su o idejama poput Europskog fonda za suverenitet tijekom svog posljednjeg sastanka prije blagdanske pauze, a to će ponoviti i na sljedećem sastanku u veljači.
Recep Tayyip Erdoğan
Turska Tayyipa Erdoğana pretvorila se u ključno geopolitičko raskrižje kada je Rusija napala Ukrajinu. Unatoč krhkom gospodarstvu zemlje i naglo rastućoj inflaciji, Erdoğan stječe utjecaj na svjetskoj pozornici dok hoda tankom linijom između ostanka u NATO-u i redovitih susreta s ruskim moćnikom Vladimirom Putinom.
Pozicionirao se kao posrednik u dogovoru s Ukrajinom da izvozi svoje žito preko Crnog mora, a Turska je također dala naslutiti da želi posredovati u budućim mirovnim pregovorima. Turska, koja se proteže Europom i Azijom preko Bosporskog tjesnaca, također ima koristi od porasta trgovinskih tokova prema i iz Rusije, budući da Ankara ne slijedi režim sankcija Zapada protiv Moskve.
Gubitnici
Liz Truss
Bivša britanska premijerka Liz Truss se brzo podigla, ali i još brže srušila. Truss je nestala nakon što je izazvla kolaps na financijskim tržištima i bila je prisiljena napraviti višestruke zaokrete u politici. Bila je prisiljena dati ostavku nakon samo 44 dana na dužnosti, čime je postala premijerka s najkraćim stažem u britanskoj povijesti. Nasljedniku Rishiju Sunaku prepušteno je smirivanje napetosti u vladajućoj Konzervativnoj stranci i rješavanje gigantskih proračunskih i vanjskih deficita koji su, nemalim dijelom, nasljeđe Brexita.
Katherine Tai
Na osobnoj razini, američka trgovinska predstavnica Katherine Tai i šef trgovine EU Valdis Dombrovskis jako se dobro slažu, tvrde dužnosnici EU. Riješili su brojne transatlantske trgovinske sporove posljednjih godina.
Ali sada je Bijela kuća prepustila Taiji da objasni neobjašnjivo: kako je Washington mogao zaboraviti na Bruxelles kada je donio zakon koji potiče potrošače da kupuju američke električne automobile. Mjera je izazvala bijes u europskim prijestolnicama, posebno zato što Tai nastavlja potkopavati Svjetsku trgovinsku organizaciju. Na sastanku iza zatvorenih vrata, Dombrovskis je naglasio da, iako je Tai vrlo kooperativna, ona nije najvažniji igrač kada je u pitanju rješavanje transatlantskog trgovinskog spora.
Putinova Rusija
Deset mjeseci nakon što je Putin naredio ruskim trupama da uđu u Ukrajinu, utjecaj zapadnih sankcija na Moskvu je vidljiv. Fiskalni prihodi počinju opadati, a očekuje se da će gospodarstvo trpjeti u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
Velike tvrtke koje napuštaju Rusiju, odvajanje EU-a od ruske energije i nesposobnost Rusije da drugdje pronađe jednako dobre klijente za svoj izvoz nafte i prirodnog plina ozbiljno će naštetiti gospodarstvu, navodi se u nedavnom dokumentu istraživačkog centra Bruegel. Očekuje se nastavak trenutne recesije jer je ruska industrija, uključujući i vojni sektor, jako ovisna o uvozu visokotehnološke robe, uglavnom sa Zapada.
“Wandel durch Handel”
Njemačka ideja “Wandel durch Handel”, ili “promjene kroz trgovinu”, već je gubila svoju privlačnost nakon političkog umirovljenja kancelarke Angele Merkel. Ona je bila diskreditirana ruskom invazijom na Ukrajinu.
Desetljećima se Zapad nadao da će bliže trgovačke veze pogurati Rusiju i Kinu prema slobodnijim i otvorenijim političkim sustavima. Posebno u Njemačkoj, politička i ekonomska rasprava oko udovoljavanja Moskvi pokazala se strateški opasnom.
Eksplozije na plinovodu Sjeverni tok 2 koji ove godine povezuje Rusiju s Njemačkom postale su snažan simbol prekinutih trgovinskih veza. Rat je također doveo do toga da je EU doveo u pitanje svoje bliske trgovinske odnose s Kinom, pri čemu su mnogi kritizirali njemačku odluku da dopusti kineskom brodarskom divu Cosco da investira u luku Hamburg.
Ugovor o energetskoj povelji
Nekada opskurni sporazum o ulaganju u energiju ušao je u središte zbivanja ove godine kada je niz zemalja EU-a odustao od sporazuma jer vjeruju da nije dovoljno ambiciozan na planu klime.
Odustajanje je izbacilo iz tračnica plan Bruxellesa da modernizira Ugovor o energetskoj povelji, što se trebalo dogoditi na konferenciji u Mongoliji ovog studenog. Umjesto toga, događaj je degradiran na video konferenciju, a članovi su odgodili glasovanje o revidiranju ugovora do sljedeće godine, nadajući se da će se oluja stišati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!