Republikanci imaju probleme zbog Trumpa: "Previše se oslanjaju na ekstremiste"

AFP

Guverner američke savezne države Floride i republikanski kandidat za predsjednika, Ron DeSantis, proteklih je dana predstavljao se pred biračima u Iowi i New Hampshireu te dao do znanja da će najvećeg suparnika Donalda Trumpa "udarati" ekonomskim i konzervativnim politikama.

Analitičari smatraju da to nije dovoljno jer je MAGA (Make America Great Again) pokret djeluje kao zasebno tijelo unutar Republikanske stranke, ali i van nje. DeSantis je tome pokušao doskočiti “vrbovanjem” dijela radikalnijih birača konzervativne desnice, no pitanje je koliko će to biti uspješno. Nekako, dojam je, prilika je izgubljena onim debaklom prilikom predstavljanja kandidature na Twitteru, kad je zbog tehničkih poteškoća sve otišlo u potpuno krivom smjeru.

DeSantisova politika je žestoka, njegovi potezi nisu uključivi za sve, već su isključivi za podosta manjinskih i nezaštićenih skupina u SAD-u. Iako nije u nastupima agresivan i bezobrazan kao Trump, njegovi svjetonazori za neke građane i dijelove društva mogu biti opasni. Hoće li to biti dovoljno za pobjedu nad Trumpom?

“Nakon izbora na polovici mandata koji su održani u studenom 2022., a na kojima je većina kandidata koje je podržavao Trump ostvarila rezultate lošije od očekivanih, odgovor na pitanje je li Ron DeSantis opasan bio bi – da. Naime, politika je igra tajminga i u tom trenutku DeSantis je trebao kapitalizirati dobre izborne rezultate te snažno krenuti u kampanju, dajući Trumpu malo prostora za oporavak. Međutim, s obzirom da se odlučio na strategiju čekanja, omogućio je bivšem predsjedniku da podizanje optužnice za poslovne malverzacije i orkestriranje niza isplata u zamjenu za šutnju, okrene u svoju korist i dobije medijski prostor u kojem se najbolje snalazi. Trump je kao pravi showman iskoristio ponuđeno, etablirajući svoju poziciju najizglednijeg republikanskog kandidata za predsjednika s respektabilnih 50 i više posto potpore”, rekla nam je stručnjakinja za međunarodne odnose, profesorica zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, Đana Luša i dodala:

“DeSantis predstavlja mlađu generaciju obrazovanih američkih političara, što se često ističe kao njegova osnovna prednost u odnosu na Trumpa u utrci za stranačku nominaciju, ali i u odnosu na potencijalni sraz s Joeom Bidenom za predsjednički mandat. Trenutno njegova pozicija predstavlja gotovo neodrživo stanje političkog balansiranja između konfrontacijskog pristupa prema Trumpu i fokusiranja na promoviranje svojih politika. Prvi pristup negativno bi se odrazio na njegovu strategiju sinkretizma u Republikanskoj stranci, s obzirom da bi ga se prozvalo nezahvalnim, imajući na umu vitalnu ulogu koju je Trump odigrao u njegovoj pobjedi u utrci za guvernera 2018. Druga strategija je upitna jer njegove ključne politike ne uživaju podršku šireg biračkog tijela. Riječ je o ekstremno konzervativnim politikama koje zabranjuju pobačaj nakon šest tjedana trudnoće, ograničavaju kontrole potrebne za posjedovanje i nošenje oružja, obrazovnim politikama vezanim uz rodna pitanja i tzv. kulturnim ratovima usmjerenim protiv promoviranja liberalnih vrijednosti. Nadalje, kao DeSantisova prednost ističu se izborni uspjesi u utrkama za Kongres i guvernersku funkciju, dok je Republikanska stranka za vrijeme Trumpovog predsjedničkog mandata doživjela izborne poraze 2018. i 2020. S druge strane zamjera mu se prevelika sličnost s Trumpom i lijepi etiketa “Trumpa bez negativnog naslijeđa”, “Trumpa 2.0” ili “Trumpa bez karizme”. Činjenica je da DeSantis do sada nije imao adekvatnog protukandidata u izbornim procesima te da nije pripremljen za udarce koje mu servira Trump. Međutim, prerano ga je otpisivati. Još uvijek predstavlja jedinog kredibilnog protukandidata Trumpu. Koliko god su ga mnogi u prošlosti precjenjivali, toliko ga sada podcjenjuju.

Kad se sve uzme u obzir, je li za budućnost Republikanske stranke bolje da pobijedi Trump ili netko drugi, kao DeSantis?

“Nakon napada na Kongres, Republikanskoj stranci je potrebno resetiranje ukoliko ne želi da se uz nju vežu prosvjedi, ekstremna polarizacija, bjelački nacionalizam i anti-demokratske poruke Trumpovih pristaša. Stranka nije prosperirala pod Trumpovim vodstvom, doživjela je poraze ili razočaranja na izborima 2018., 2020. i nedavno 2022. Moglo bi se reći da je Trump podredio stranku sebi, ne predstavlja stranačkog vođu, već vođu pokreta MAGA unutar stranke. Predsjednici trebaju stranku kako bi mogli sudjelovati u kampanjama i graditi podršku, dok stranke trebaju predsjednike koji bi održavali njihove političke ciljeve i držali ih na vlasti. Trump je svojim djelovanjem uvelike izmijenio takvo stanje stvari. Naime, ignorirao je potrebe stranke u izbornom i zakonodavnom smislu kako bi izgradio svoj pokret unutar stranke. Uspio je uzdignuti svoje pristaše i izgurati disidente, čime je kao nijedan predsjednik do sada preoblikovao svoju stranku od vrha do dna”, kaže na Luša i napominje:

“U trećoj utrci za predsjednika Trump je više fokusiran na negativno, odnosno kako se osvetiti protivnicima nego na konkretne politike, čime ne pridonosi izgradnji široke koalicije kako bi ostvario izbornu prednost. Potrebno je spomenuti i snažne veze koje ima sa nasilnim snagama krajnje desnice poput Proud Boysa ili vlasnicima oružja, grupama od kojih su neke iznimno važne za Republikansku stranku zbog financiranja, komuniciranja njihovih poruka i okupljanja masa. Usporedbe radi, Biden je tradicionalnija stranačka figura koja predstavlja jasno vodstvo Demokratske stranke, međutim ne dominira njome na način na koji to radi Trump. Elementi MAGA pokreta koji su bliski Trumpu i oblikuju agendu Republikanske stranke su neprijateljski nastrojeni prema pluralističkoj politici i nisu miroljubivi u svojim taktikama. U tom kontekstu za budućnost Republikanske stranke i američkog društva u cjelini, koje još snosi posljedice od 6. siječnja i napada na Kongres, bolji izbor bi bio DeSantis, ili se barem to u ovom trenutku tako čini. Republikanska stranka pati od svojevrsnog štokholmskog sindroma u odnosu na Trumpa, čovjeka koji je mijenja i drži taocem zadnjih sedam godina. Međutim, njeni problemi nadilaze Trumpa i njegove ekstremističke politike; naime stranka se previše oslanja na ekstremiste u svojoj bazi koje je sama iznjedrila i oblikovala.”

Podržavaju ga desni i konzervativni mediji, na čelu s Foxom. Mlad je, Trump mu je uzor, što se vidi po njegovim nastupima, no isto tako se vide i njegove slabosti.

“Slabost DeSantisa je popularnost Trumpa među republikancima, riječ je o najpoznatijem kandidatu stranke, kojeg unatoč porazu 2020. te podizanju optužnice i dalje smatraju dobitnikom. Zatim, mnogi kao veliki nedostatak DeSantisa vide njegovu introvertiranu osobnost i banalne oratorske vještine u odnosu na “showmana” i zabavljača Trumpa, kojem su velike pozornice i svjetla reflektora teritorij na kojem se odlično snalazi. Primjer je lansiranje kampanje na Twitter Spaceu kroz dijalog s Elonom Muskom i Davidom Sacksom, unatoč činjenici da većina Amerikanaca ne koristi tu mrežu, posebice ne njenu audio funkciju, kao i korištenje akronima i sintagma poput “kulturnog marksizma” ili ESG (Environmental, social and governance, op.a.) koje nisu poznate prosječnom Amerikancu. Nadalje, njegovu slabost predstavlja i stalni imperativ za napadanjem Trumpa, ali i istovremenim zadržavanjem simpatizera. Napade na Trumpa ograničava na sadržaj, a ne na ponižavanje, nastojeći uvjeriti birače kako je bolji kandidat za osiguranje konzervativnih politika jer je ideološki predaniji konzervativizmu i privlačniji glasačima koji mijenjaju pozicije. Međutim, što snažnije bude pokazivao vjernost konzervativnom pokretu, to će manja biti mogućnost njegovog izbora za predsjednika. Primjerice, donošenjem zakona o zabrani pobačaja nakon šest tjedana DeSantis se pokazao kao kandidat koji je više “pro life” od Trumpa, ali ne i onaj koji brani politiku koja uživa podršku većine Amerikanaca”, smatra stručnjakinja za međunarodne odnose.

Tijekom prvog pojavljivanja u “predsjedničkom pohodu”, DeSantis je ipak pokaza udaljenost od “običnog” Amerikanca. A to mu je, u teoriji, bila velika prednost pred Trumpom.

“U Iowi nije govorio o nacionalnoj ekonomiji već je nastojao pridobiti najekstremnije članove Republikanske stranke, govoreći o kulturnim ratovima, pri čemu je pokazao da je miljama udaljen od briga običnih Amerikanaca. Naglašavao je svoje napade na Walt Disney, optuživao ljevicu da žele indoktrinirati školsku djecu te se hvalio izbacivanjem kritičke rasne teorije iz škola na Floridi, govorio o Floridi kao tvrđavi sloboda za vrijeme COVID-a, te upozoravao kako cjepiva nisu učinkovita. Zatim se osvrnuo na ilegalne imigracije i deportacije. Ponovno je napadao “wokeism”, odnosno pokret koji danas mnogi poistovjećuju s agresivnom ljevičarskom agendom, pretjeranom inzistiranju na socijalnoj pravdi, zaštiti Afroamerikanaca, žena, LGBTIQ zajednice te svih mogućih manjina. Međutim, prema posljednjim istraživanjima 56 posto Amerikanaca spomenuti termin veže s informiranošću, educiranošću i poznavanjem socijalnih nepravdi, dok inflaciju, koju nije spomenuo tijekom govora u Iowi, smatraju najbitnijim pitanjem s kojim se suočava država. Sve spomenuto ukazuje kako je fokusiran na republikanske predizbore i dobivanje glasova većine konzervativnih birača, dok ne pokazuje osjetljivost za probleme tzv. običnih građana”, ističe Luša.

Kako bi pobjeda republikanskog kandidata, u prvom redu Trumpa ili DeSantisa, utjecala na američko društvo, ionako iznimno podijeljeno posljednjih desetak godina?

“Povećala bi procjepe u američkom društvu. Naime, Trump predstavlja narativ onih političara koji smatraju da ukoliko demokracija ne ostvari što oni žele, u tom slučaju demokracija nije dobra. U SAD-u već desetljeće dolazi do pada političkih i građanskih prava, što se dodatno ubrzalo u Trumpovom mandatu. Ujedno je došlo i do opasne polarizacije. U mnogim slučajevima sljedeći korak nakon takve polarizacije je ili izborna autokracija ili demokratski kolaps. Moglo bi doći do porasta rasizma i nasilja, omogućavanja djelovanja nasilnim bjelačkim supremacističkim organizacijama mogućnost, plasiranja dehumanizirajuće retorike i teorija zavjere o tome da bijelci gube svoj status te povećanja broja napada na imigranate. Naravno, bitan je i način na koji bi Trump bio ponovno biran. Već sada je prisutan veliki broj američkih birača koji vide izbore kao prijevaru, a ako veći dio izbornog tijela izgubi povjerenje u izbore, to bi moglo rezultirati neodrživošću demokracije. Mogle bi se produbiti i razlike među saveznim državama koje će sve više izazivati federalnu vladu, nastojeći ju ograničiti. Ljudi koji su zauzeli Kapitol bit će osiljeni, jačat će zastrašivanje javnih dužnosnika, volontera i službenika. Ukoliko Trump pobijedi moglo bi doći i do rasta nasilja na ljevici, međutim najopasnije za američko društvo je mogućnost pojave prijetnje temeljima same republike, na što je nedavno upozorio Biden”, kazala je Luša i za kraj izrazila mišljenje o tome protiv koga Biden ima veće šanse za pobjedu – Trumpa ili DeSantisa:

“Konvencionalna mudrost ukazuje da je bolje da protukandidat Bidenu bude Trump. Prije svega riječ je o bivšem predsjedniku kojeg je jednom već pobijedio, koji svojim izjavama i postupcima mobilizira demokratsku bazu te koji bi mogao preusmjeriti takozvane “swing glasače” u Bidenov tabor. S druge strane upravo Trumpova karizma može potaknuti glasače Republikanske stranke da se odazovu na izbore u što većem broju, iako treba naglasiti da se Trump oslanja na svoju tradicionalnu biračku bazu. Sve je više pokazatelja da će izbori 2024. predstavljati reprizu onih iz 2020., odnosno da će se još jednom birači odlučivati na referendumu o Trumpu i onome što on predstavlja na više razina. Bidenova strategija temelji se na naglašavanju postignuća njegovog mandata, kao i relativno dobrih izbornih rezultata Demokratske strane u studenom koja je izgubila kontrolu nad Predstavničkim domom, ali ne i Senatom.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.