Američka vojska u ponedjeljak je stavila u stanje pripravnosti oko 8500 vojnika ako bude potrebno da ih se rasporedi u Europi, potencijalno u vrlo kratkom roku, u posljednjim nastojanjima da se umire NATO partneri u jeku ruskog gomilanja vojske uz granicu Ukrajine.

Iako se tom odlukom nije pojačala američka pomoć Ukrajini, koja nije članica NATO saveza, njome je dodatno naglašena odlučnost SAD-a da se pripremi za ono što Washington i Kijev vjeruju da su ruski potezi gomilanja svojih snaga za potencijalnu invaziju Ukrajine.

Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je da je 8500 vojnika obaviješteno da bude spremno za brzi odgovor NATO snaga, ukoliko ih savez pozove na dužnost.

No Kirby je naglasio da je ministar obrane Lloyd Austin htio da neodređen broj vojnika “bude spreman za bilo kakve ostale nepredviđene situacije.”

“Ono što se sada događa je da ih spremamo u kraćem roku”, rekao je Kirby tijekom konferencije za medije. “Danas ne govorimo o naredbama razmještanja snaga. Trenutno nema razmještanja snaga.”

Savez opisuje NATO-ove Snage za brzo djelovanje (NRF) kao “vrlo spremne i tehnološki napredne multinacionalne snage sačinjene od kopnenih, zračnih, pomorskih komponenti te Operativnih snaga za specijalne operacije (SOF) koje savez može razmjestiti brzo, kad god to bude potrebno.”

NATO je unaprijedio NRF 2014. godine stvorivši unutar saveza “vodeće snage” poznate kao Zajednička radna skupina vrlo visoke spremnosti.

Među američke vojnike koji su obaviješteni o trenutnom razmještanju spadaju borbeni timovi, logističko osoblje, medicinska podrška, zračna podrška te vojničke snage povezane s obavještajnim, nadzornim i izviđačkim misijama.

Obavijest je stigla isti dan kad je NATO rekao da će staviti snage u pripravnost i poslati u istočnu Europu više brodova i borbenih zrakoplova te da bi također mogao poslati dodatne vojnike na jugoistočno krilo, u onome što je Rusija osudila kao eskalaciju sukoba zbog Ukrajine.

Trenutno NATO ima 4000 vojnika u multinacionalnim postrojbama u Estoniji, Litvi, Latviji i Poljskoj, koje podupiru tenkovi, zračna obrana i obavještajne i nadzorne jedinice.

Rusija niječe da planira invaziju. Međutim, nakon što je uzrokovala krizu tako što je okružila Ukrajinu snagama sa sjevera, istoka i juga, Moskva sada navodi odgovor Zapada kao dokaz koji podržava njezin narativ da je Rusija meta, a ne pokretač agresije.

Kirby kaže da Rusija lako može deeskalirati krizu povlačenjem svojih snaga. No čini se da to nije u kartama, rekao je.

“Vrlo je jasno da Rusi trenutno nemaju namjeru deeskalacije”, rekao je Kirby.