Sprema se odluka o zabrani vatrometa? „To nije slavlje, nego čisti stres”

„Za kućne ljubimce, divlje i farmske životinje vatromet nije slavlje, nego čisti stres”, poručuje neprofitna organizacija Schweizer Tierschutz STS (Švicarska zaštita životinja), koja podupire inicijativu.

Prijedlogom se traži i bolja zaštita ljudi i prirode od buke, onečišćenja zraka, otpada, nesreća i požara koje uzrokuje vatromet.

Prva anketa švicarske javne radiotelevizije, objavljena u petak, 23. listopada, pokazala je visoku potporu zabrani: podržava je 69 posto birača, piše Euronews.

Iako je prijedlog najpopularniji među lijevo orijentiranim biračima, dobio je većinsku potporu diljem političkog spektra, a osobito među ženama.

Takva su glasanja uobičajena u Švicarskoj, gdje svaki građanin ili skupina može pokrenuti inicijativu prikupljanjem 100.000 valjanih potpisa građana s pravom glasa. Među nedavnim su primjerima inicijativa o neutralnosti, odbačena u rujnu, te inicijativa za nuklearno razoružanje, o kojoj se tek treba odlučivati.

Bi li to značilo potpunu zabranu vatrometa u Švicarskoj?

Prijedlogom se nastoji „znatno ograničiti osobito glasan i uznemirujući vatromet” u privatnoj uporabi zabranom prodaje bučnih pirotehničkih sredstava. Tiše alternative, poput prskalica i pirotehničkih fontana u obliku vulkana, i dalje bi bile dopuštene.

Kantoni bi mogli odobravati iznimke za događanja „od nadregionalnog značaja”, poput 1. kolovoza, švicarskog nacionalnog praznika, i dočeka Nove godine, ali i tada uz naglasak na tišim alternativama.

Švicarski kantoni i općine već sada mogu na lokalnoj razini ograničiti ili zabraniti prodaju i uporabu vatrometa. Njegova je uporaba uređena i dobnim ograničenjima te obvezom pribavljanja dozvola.

STS ističe da bi inicijativa „Za ograničavanje vatrometa” uspostavila jasno pravilo za cijelu zemlju.

Zabrana - "prijetnja švicarskoj tradiciji"

No strukovna udruga Švicarski koordinacijski ured za vatromet (SFK) tvrdi da prijedlog predstavlja „prijetnju švicarskoj tradiciji”. Pojedini političari smatraju da bi zadirao u osobne slobode građana te da bi uređivanje tog pitanja trebalo prepustiti kantonima.

Švicarska narodna stranka, stranka Centar i Švicarski savez obrtnika i poduzetnika pokrenuli su kampanju protiv prijedloga, upozoravajući na posljedice za poduzetnike i mogućnost poticanja „kulture zabrana”.

Za prijedlog, izvorno predan 2023., prikupljeno je više od 137.000 potpisa. Budući da protuprijedlog ljetos nije prošao, sada će se o njemu odlučivati na referendumu.

Bude li inicijativa prihvaćena, Švicarska bi mogla slijediti primjer Nizozemske, gdje je ovog ljeta na snagu stupila šira zabrana vatrometa, ponajprije zbog sigurnosti, ali i radi zaštite životinja i okoliša. Druge europske zemlje imaju vlastita pravila i ograničenja. U Belgiji je, primjerice, uporaba velikih i snažnih pirotehničkih sredstava dopuštena samo profesionalcima.

Kako vatromet utječe na okoliš?

Pri eksploziji vatrometa oslobađaju se sitne čestice prašine bogate otrovnim metalima iz baruta i spojeva koji mu daju boju.

Prema podacima švicarskog Saveznog ureda policije, u Švicarskoj se godišnje upotrijebi između 1000 i 2000 tona pirotehničkih proizvoda, pri čemu tri četvrtine njihove mase čini ambalaža. Njihovom uporabom nastaje između 200 i 400 tona lebdećih čestica godišnje.

To čini dva do tri posto godišnjih emisija lebdećih čestica u zemlji, prema podacima Saveznog ureda za okoliš (FOEN).

Osim što pridonose onečišćenju zraka, vode i tla, te sitne čestice mogu se udahnuti i štetno utjecati na zdravlje, osobito osjetljivih osoba koje već imaju zdravstvenih tegoba.

Nepovoljni vremenski uvjeti mogu dodatno povećati štetu. Magla, primjerice, može dulje zadržavati čestice u zraku, dok vrućina i suša mogu povećati opasnost od požara u prirodi.

FOEN poziva na odgovorno odlaganje iskorištene pirotehnike. Nakon što se ohladi, može se odložiti u miješani komunalni otpad, dok ambalažu treba odvojiti za recikliranje na uobičajen način.

Vatromet izaziva „strah, paniku i dezorijentiranost”

Udruge za zaštitu životinja snažno podupiru zabranu vatrometa.

„Iznenadna buka kod životinja izaziva strah, paniku i dezorijentiranost”, navodi STS. „Posljedice sežu od bijega i akutnog stresa do ozljeda, pa čak i smrti. Zaštita životinja od nepotrebne buke stoga je jedno od središnjih pitanja njihove dobrobiti.”

Švicarska veterinarka Maruschka Blaser u promidžbenom videu za inicijativu objašnjava da životinje visoke tonove i glasne detonacije čuju izraženije od ljudi. Kao primjer navodi konje, ističući da „situacija vrlo brzo može postati opasna kada zbog vatrometa nekontrolirano trče”, bilo za ljude u mnoštvu ili druge životinje na pašnjacima.

„Kad je riječ o kućnim ljubimcima poput mačaka i pasa, ponekad im je potrebno davati lijekove za smirenje danima prije vatrometa”, kaže Blaser. „Poznajem i obitelji koje sa svojim ljubimcima provode noć u skloništu od zračnih napada, ali ni to zapravo nije rješenje”, dodaje.

„U Švicarskoj žive milijuni kućnih ljubimaca. Mnogima od njih vatromet izaziva stres ili paniku”, kaže u promidžbenom videu Casimir von Arx, predsjednik bernskog ogranka organizacije STS.

„Možemo ih zaštititi samo ako kao društvo imamo obzira jedni prema drugima.”