Novinar Deutsche Wellea Srećko Matić za N1 Newsnight je analizirao nekoliko aktualnih tema.
Prvo se dotaknuo visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta koji je nametnuo djelomične izmjene izbornog zakona, a koje su uglavnom tehničke prirode i ostaje otvoreno pitanje načina popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH koje hrvatske stranke smatraju ključnim.
VEZANE VIJESTI
“U Njemačkoj se s pojačanim intenzitetom prati rad visokog predstavnika i situacija u BiH”, rekao je Srećko Matić i dodao: “Dolaskom nove koalicije stvari su se malo promijenile nabolje. Ranije se BiH nije ni spominjala, sad stoje jasne rečenice u sporazumu da će se nova koalicija zalagati za stabiliziranje situacija u BiH, i boljitak naroda u BiH. Prošla je vlada forsirala imenovanje Schmidta na dužnost visokog predstavnika čime se signalizirala njezina briga za tu regiju koju nije uspjela pogurati prema EU-u. To je jedna od crnih rupa njene vanjskopolitičke bilance. Regiju Zapadnog Balkana i BiH nije odlučnije pogurala prema EU-u.”
Govoreći o reakcijama u Hrvatskoj, posebno riječima predsjednika Zorana Milanovića, Matić je rekao:
“Između svih tih rečenica hrvatskog predsjednika neke stvari treba uzeti ozbiljno. Generalno što se tiče poznavanja situacije u BiH, njemački građani ne znaju puno.”
Kaže da razliku od građana politika sad više toga radi: “Što se tiče politike, usvojena je rezolucija koalicije kojom se primarno poručuje da su uočili da stvari u BiH ne štimaju i da žele raditi na tome da se poboljšaju. Važnija je odluka Bundestaga da pošalje dodatne vojnike u BiH kako bi mogli reagirati i eventualno smiriti nerede. Što se tiče rezolucije o BiH, ona je sve suprotno od onog što je hrvatska vlada htjela. Zato se otvara pitanje utjecaja i hrvatske vlade i hrvatske opozicije na njemačke stranke da sagledaju situaciju u BiH. Hrvatski premijer i ministar vanjskih poslova bili su aktivni u lobiranju, ne može im se prigovoriti da ništa nisu radili. Puno se radilo, malo se postiglo. Rječnikom svjedožbi – trudili su se, ali nisu uspjeli što su htjeli.”
Matić ističe kako je Schmidt došao u BiH u misiji njemačke vlade od koje nominalno ima podršku, no strategija vlade nije posve jasna.
“Oni puno govore, puno rade, ali što je cilj, kako Nijemci žele ostvariti ono o čemu pričaju? Mogu li hrvatske vlasti uopće nešto izlobirati ako je stav takav da vlada ne vjeruje Schmidtu i da ono što radi na terenu, nije ono što žele vladajuće stranke u Berlinu”, rekao je Matić.
Potrošnja plina u Njemačkoj već reducirana za 15-ak posto
Dotaknuo se i teme energenata, odnosno rata u Ukrajini i utjecaja na isporuku ruskih energenata.
VEZANA VIJEST
“Nijemci trenutno bez ruskog plina ne mogu. Ljudi razmišljaju o zimi, kako uštedjeti. Potrošnja plina je već reducirana za 15-ak posto u odnosu na prošlu godinu”, rekao je Matić i objasnio:
“Vlada zna da bez ruskog plina neće moći zadovoljiti potrebe industrije. Građani su zadnji, njima se zadnjima zavrće slavina. Industrija je problem, upozoravaju vladu da se pobrine za alternativne rute. Vlada želi do početka sezone grijanja popuniti skladišta. Pretpostavlja se da bi sadašnjim tempom moglo biti ugroženo jer Rusi koriste plin kao političko oružje. Reducirali su kapacitet dostave, a stvari se mijenjaju iz dana u dan. Vlada je napravila nekoliko koraka, pokušala je smanjiti ovisnost o ruskom plinu. Stručnjaci pretpostavljaju da bi u najboljem slučaju Njemačka progurala iduću zimu, a šansa za black out i nedostatak ruskog plina bila bi malo manje od 20 posto. No, i to se čini puno.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!