Članice NATO saveza koje graniče s Rusijom već se pripremaju za potencijalni rat. Tim su povodom ministri obrane Latvije, Litve i Estonije dogovorili novi plan izgradnje opsežne mreže bunkera kojim bi zaustavili rusku ofenzivu u "prvom satu".
Konkretnije, samo će Estonci izgraditi oko 600 bunkera na 350 kilometara dugoj granici s Rusijom. Općenito, to je područje teško prohodno zbog šuma i močvara pa je plan obrane nešto lakši za postaviti. No, projekt će koštati oko 60 milijuna eura, prenosi Newsweek.
Manje baltičke države već dugo se smatraju najvjerojatnijim metama Rusije, ako se ruski predsjednik Vladimir Putin odluči napasti NATO. Od ruskih bi se postrojbi u teoriji moglo očekivalo da preplave tri male nacije u roku od nekoliko dana, ali realnost bi trebala biti bitno drugačija.
Jer, NATO je pod borbenom spremom u baltičkim državama članicama još od 2014. i ruske aneksije Krima. Što javnost baš i nije pozdravljala, kao ni nevladine udruge, oporba pa čak ni vlast. Prvenstveno jer se sve tri države smatraju “zamkama” za Ruse. Napadom na njih, bio bi napadnut NATO i to bi bio argument za odgovor. Samo, dok bi uslijedio odgovor, posljedice za Estoniju, Litvu i Latviju mogle bi biti razorne.
Estonska premijerka Kaja Kallas još je 2022. upozorila da će njena zemlja biti izbrisana s lica zemlje ako je Rusi odluče napasti. Tako nešto nova obrambena linija mijenja i donosi određeni spokoj, koliko ga već može biti dok se priča o ratu.
Njome se “pokriva” svaki dio savezničkog teritorija i funkcionirale bi kao one koje se može vidjeti u Ukrajini s obje strane. Čvrsto postavljene i zasad neprobojne jer mjesecima nitko na ključnim frontama ne ostvaruje pomak.
Svakako, obrambena linija onemogućila bi Rusiji brzo napredovanje, koje je ključno u slučaju rata protiv kompletnog NATO saveza.
Litavci će se posebno usredotočiti na Suwalki prazninu, uski pojas koji se proteže između Bjelorusije i ruskog Kalinjingrada. U slučaju okupacije tog područja, baltičke bi države bile izolirane od Poljske i ostalih europskih zapadnih saveznika.
Estonci će pažnju posvetiti prvenstveno graničnim prijelazima Narva na sjeveru i Võru na jugu. Jezero Peipus, koje čini veći dio granice s Rusijom, pritom pruža Estoncima čvrstu obrambenu prepreku.
Optimizam u ovom scenariju bude događaji u Ukrajini, gdje je Rusija teško stradala, ostala bez iskusnih generala i visokih časnika, kao i desetaka tisuća obučenih vojnika. Stoga, nove vojne akcije u startu bi bile slabije izvedene od onih na Ukrajinu. No, iako oslabljeni, Rusi su iskusniji.
Zato ih se ne smije podcijeniti, a niti očekivati da bi bilo kakve napade izveli tako skoro. Sigurno će željeti vrijeme da se pregrupiraju i obnove vojne zalihe, što je dovoljno vremena da Estonija izgradi svih šestotitnjak planiranih bunkera kroz iduću godinu.
Svaki od njih bit će veličine 35 četvornih metara i u njih će stati deset vojnika i sva njihova oprema. Ključno je to što su bunkeri izvedeni tako da se u njima boravilo duži period. I bit će u manjim grupama od njih nekoliko na manjem prostoru. U njihovom okruženju bit će eksplozivne naprave i senzori, namijenjeni potpunom usporavanju ili zaustavljanju ruskih oklopnih jedinica.
Sve članice NATO-a proučavale su izvedbu ruske vojske u Ukrajini, tražeći vrijedne informacije o snazi i slabostima Moskovih postrojbi. Znaju kakvim streljivom napadaju u kojem slučaju, kao i način na koji izvode napade. Planirana obrana triju baltičkih država, potpomognutih članicama NATO-a izvest će se kako bi direktno kontrirala upravo takvim napadima. Ako do njih stvarno i dođe…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!